bikini statistika

Kućni budžet u EU odlazi na stanovanje, evo na što troše Hrvati

Hrvatska kućanstva u usporedbi s EU više troše na alkohol i duhan, komunikacije te restorane i hotele
 Boris Kovacev/Cropix

Dok kućanstva u Europskoj uniji u prosjeku najveći dio kućnog budžeta, gotovo četvrtinu, izdvajaju za troškove stanovanja, u Hrvatskoj su na prvome mjestu hrana i bezalkoholna pića, s udjelom od 18,3 posto. Prosjek EU u toj kategoriji, pokazuju podaci Eurostata, lani je bio 13 posto. Osim na hranu i bezalkoholna pića, hrvatska kućanstva više troše na alkohol i duhan, komunikacije te restorane i hotele. U usporedbi s prosjekom EU, osim troškova stanovanja, vodi i električna energija, a manji udjel u budžetu zauzimaju izdaci za promet te namještaj i opremu za kućanstvo. Neznatno su manji i izdaci za odjeću i obuću, dok identičan udjel u strukturi potrošnje imaju zdravlje, obrazovanje, rekreacija i kultura.

Razlog najvećem odstupanju u troškovima, za stanovanje, vjerojatno se može pripisati nižoj cijeni režijskih troškova, ali i činjenici da u prosjeku veći broj hrvatskih kućanstava ima u vlasništvu nekretninu za stanovanje nego što je to slučaj u drugim zemljama EU. S druge strane, veća potrošnja za hranu, restorane i hotele, alkohol, cigarete i komunikacije najčešće se objašnjava višim cijenama i manjim raspoloživim dohotkom. No, moguće je posrijedi i veća konzumacija tih proizvoda ako se ima u vidu podatke o zdravlju nacije (potrošnja alkohola i duhana, pretilost) i dugovanja za telefonske usluge. Podaci već godinama upućuju na to da je u slučaju najvećeg broja građana koji ne mogu izvršavati obaveze riječ upravo o telekomunikacijskim tvrtkama - čak trećina. Pritom čak ni određene zakonske izmjene nisu znatno pridonijele smanjenju broja blokiranih. Finini podaci s kraja listopada pokazuju da 247.270 potrošača ne može platiti obveze, a njih 116.980 ima dug manji od deset tisuća kuna, pri čemu najveći broj prema teleoperaterima, a slijede ostale režije, poput pričuve i RTV pretplate.

Europska statistika upućuje na još jedno odstupanje Hrvatske, a to je potrošnja za zdravstvo. Ukupna potrošnja na javno i privatno zdravstvo u Hrvatskoj iznosi 6,9 posto BDP-a, a prosjek za EU je 9,9 posto. Pritom Njemačka izdvaja 11,5 posto, a Rumunjska 5,6 posto. S dodatnim izdacima koje nameće pandemija, kao i namjerom Vlade da trajno riješi problem dugovanja u sustavu, izgledan je i rast potrošnje za zdravstvo u odnosu na BDP, a moguće je da će i građani morati mijenjati strukturu potrošnje, manje za alkohol i cigarete, a više za usluge zdravstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:10