Ključna pitanja i odgovori: što nas čeka kada odemo u mirovinu ako prođe nova reforma?

Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, odlučio je u javno savjetovanje službeno uputiti dosadašnju javno poznatu verziju reforme mirovinskog sustava, iako istovremeno radi kalkulacije o drugom scenariju vezano uz neke od glavnih odredbi te reforme. Zbog toga ostaje glavna dvojba - kome će se i u kojem obimu uplaćivati dodatak od 27 posto, a mi ćemo u ovom tekstu pokušati dati odgovore na glavna pitanja i razjasniti preostale dileme.

Kome će se uplaćivati dodatak od 27 posto?

Službeni prijedlog Ministarstva je da se dodatak od 27 posto nastavi uplaćivati jedino na mirovine koje se isplaćuju samo iz 1. stupa, dok oni koji budu ostvarivali mirovinu iz 1. i 2. stupa neće imati pravo na dodatak od 27 posto na dio mirovine koji ostvaruju iz 1. stupa. No, i oni građani koji mogu primati kombiniranu mirovinu iz 1. i 2. stupa moći će se odlučiti na model isplate mirovine kao da su štedjeli samo u 1. stupu i tako dobiti dodatak od 27 posto na 1. stup.

Što to znači za visinu mirovina?

Prema dosadašanjim analizama, kombinirana mirovina za prosječne plaće iz 1. i 2. stupa će biti manja za osam do devet posto u odnosu na isplatu mirovine samo iz 1. stupa, odnosno bit će isplativa samo za tri do pet posto građana, tj. za one koji su imali prosječnu plaću tijekom cijelog radnog staža veću od 17 tisuća kuna. To znači da će se za 95 posto građana isplatiti primati mirovinu kao da su štedjeli samo u 1. stupu.

Zbog čega se onda ne ukine 2. stup ako se kombinirana mirovina neće isplatiti za 95 posto građana?

Ministarstvo nema nikakav odgovor na to pitanje, dapače tvrde da će povećati izdvajanje za 2. stup s pet na šest posto, ali će i dalje (i to tek nakon 2040.) kombinirana mirovina (bez dodatka od 27 posto na dio iz 1. stupa) biti isplativa samo za, prema grubim procjenama, pet do sedam posto građana.

Je li to konačno rješenje?

Neslužbene informacije iz Ministarstva rada kažu da se istovremeno rade kalkulacije o tome da se dodatak od 27 posto isplaćuje i za kombinirane mirovine, odnosno na udjel 1. stupa u toj mirovini.

Što bi to značilo za visinu mirovina?

Prema izračunu Ministarstva, to bi značilo da bi kombinirane mirovine za građane koji su imali prosječnu plaću bile veće za 1,7 posto iduće godine u odnosu na mirovine isplaćene po modelu 1. stupa, potom bi se ta razlika postupno povećavala i do 2040. bi bile veće za šest posto.

Postoji li mogućnost da Ministarstvo i Vlada pristanu na dodatak od 27 posto na kombiniranu mirovinu, odnosno za dodatak na udjel 1. stupa u toj mirovini?

Postoji, ali vjerojatno bi onda taj dodatak iznosio 15 do 20 posto kako bi se u stvari izjednačile kombinirane mirovine i isplata mirovina po modelu 1. stupa.

Kakvog smisla ima 2. stup ako će biti jednake kombinirane mirovine i mirovine isplaćene po modelu 2. stupa?

Nema baš posebnog smisla. Dio smisla ostaje samo zbog toga što mirovina iz 2. stupa može biti naslijeđena. Ali, ako pristanete na to da nakon umirovljenja u slučaju vaše smrti vašu mirovinu može naslijediti vaša supruga ili netko od nasljednika, tada će vam mjesečna mirovina biti manja za oko 20 posto u odnosu na to da niste odredili nasljednika. Tako umanjenu mirovinu će nastaviti primati vaš nasljednik.

Koliko je ljudi do sada pristalo na prebacivanje iz kombinirane mirovine na isplatu mirovine po modelu isplate 1. stupa?

Do sada je oko 16 tisuća osoba odabralo prelazak iz kombinirane mirovine u 1. stup u trenutku umirovljenja, a samo je za 300 umirovljenika bilo isplativije primati penziju iz kombinirane mirovine (1. plus 2. stup).

Što se događa sa sredstvima iz 2. stupa ako osoba umre prije umirovljenja?

U slučaju smrti prije odlaska u mirovinu sredstva iz 2. stupa se mogu isplatiti obitelji kao nasljedstvo. Do sada je bilo osam tisuća takvih isplata.

Izračun pokazuje da za čak 300 tisuća ljudi s najmanjim plaćama koji bi primali kombiniranu mirovinu ona ne bi bila isplativa niti uz dodatak od 27 posto. Što s njima?

Njima bi se onda morao dodati posebni dodatak da im bude jednaka ili isplativija kombinirana mirovina u odnosu na mirovinu po modelu isplatu samo iz 1. stupa.

Koliki bi bio proračunski trošak do 2040. ako bi se uveo dodatak od 27 posto i za dio 1. stupa u kombiniranim mirovinama?

Dodatni trošak bi do 2040., tvrde u Ministarstvu, bio oko 40 milijardi kuna.

Kada će se povećati dob za starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina?

Postupno će se povećavati svake godine za četiri mjeseca, a od 2031. i muškarci i žene idu u mirovinu u dobi od 67 godina. U punu mirovinu ćete od 2027. moći i sa 61 godinom ako imate 41 godinu staža (sada možete sa 60 godina ako imate 41 godinu staža).

Kada se može ići u prijevremenu starosnu mirovinu?

Prema novom zakonu će se postupno povećavati dob za prijevremenu mirovinu (plus 35 godina staža) za četiri mjeseca godišnje, s tim da trenutno možete u prijevremenu penziju sa 60 godina (plus 35 godina staža), uz umanjenje mirovine za 0,10 posto do 0,34 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Od 2031. ćete ići u prijevremenu mirovinu sa 62 godine (plus 35 godina staža), s tim da će biti provedeno linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za najviše pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Može li se raditi uz starosnu mirovinu?

Uz mirovinu u punom iznosu možete raditi i sada do četiri sata dnevno, a tako će i ostati.

Što je s najnižom mirovinom?

Predlaže se povećanje najniže mirovine za tri posto (trenutno ima 243 tisuće korisnika najniže mirovine s prosječnim iznosom od 1518 kuna).

Kolika je naknada Mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) koje isplaćuje mirovinu iz 2. stupa?

U trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarivanje mirovine kapitalizirana sredstva 2. stupa na osobnom računu osiguranika prebacuju se u MOD, a MOD umirovljeniku isplaćuje mirovinu umanjenu za pet posto naknade. Sada postoji smao jedan privatni MOD za isplatu mirovina, a HZMO će osnovati svoj MOD za isplatu mirovina čija će naknada biti manja od pet posto. Država će smanjivati i naknade društvima za upravljanje mirovinskim fondovima koji upravljaju novcem članova do njihova umirovljenja.

Hoće li rasti ili padati omjer prve mirovine i prosječno isplaćene plaće?

Prema dosadašnjim izračunima analitičara, taj omjer padat će do razine od 35 posto.