Kinezi zainteresirani za ulaganje u riječku luku, žele plasirati robu u Zapadnu Europu

- Kineski investitori pokazali su veliki interes za projekte u Hrvatskoj, a sad je na nama da donesemo odluku što želimo i na koji način - kaže za Jutarnji list Vladin dužnosnik nakon povratka hrvatske Vladine delegacije predvođene premijerom Andrejem Plenkovićem iz posjeta Kini.

Sastanci visokih predstavnika kineskih kompanija s hrvatskom delegacijom bili su informativnog karaktera bez konkretnih dogovora, no i to je bilo dovoljno da hrvatski premijer i ministri Oleg Butković i Gabrijela Žalac steknu dojam o kineskim ozbiljnim namjerama za ulaganje u Hrvatsku.

Pelješki most

Naš sugovornik kaže nam kako su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation hrvatskoj delegaciji vrlo detaljno predstavili sve sljedeće faze izgradnje mosta Pelješac, nakon čega je i premijer Plenković rekao da je siguran da će most biti izgrađen.

Nakon CRBC-a uslijedili su razgovori s predstavnicima državne željezničke kompanije i predstavnicima kineskih luka. Neke od najvažnijih tema na tim razgovorima bile su ulaganja u modernizaciju i izgradnju hrvatskih željeznica te najma prostora u hrvatskim teretnim lukama kineskim kompanijama.

Tu se prije svega misli na luke Rijeka, Zadar i Ploče te na koji način zatvoriti financijsku konstrukciju za izgradnju nizinske pruge na dijelu od Zagreba do Rijeke. Kad je riječ o luci Rijeka, najvažnije pitanje je popunjavanje njenih kapaciteta na skoro završenom teretnom terminalu Zagrebačka obala. Kineskim potencijalnim partnerima ponuđen je zakup prostora Zagrebačke obale te da preko luke Rijeka robu plasiraju u Zapadnu Europu.

Kada bi se na terminal Zagrebačka obala uspjelo dovesti 600.000 TEU-a tereta uz već postojećih 600.000 TEU-a tereta u Brajdici, to bi bio respektabilan teret koji bi luku Rijeka digao na jednu potpuno novu razinu. U tom slučaju puni smisao bi dobila i nizinska pruga pa bi njena izgradnja bila isplativa. Naime, cijena modernizacije izgradnje ove pruge od Zagreba do Rijeke je oko milijardu eura, a cijena modernizacije i izgradnje cijele pruge od granice s Mađarskom do Rijeke procijenjena je na 3,6 milijardi eura. Iako resorni ministar prometa Oleg Butković već mjesecima ovaj projekt najavljuje kao kapitalnu hrvatsku prometnu investiciju, u HŽ Infrastrukturi jučer cijeli dan nisu imali vremena dati nam osnovne podatke o ovom projektu.

Prva dionica nizinske pruge od Zagreba do Rijeke u dužini od 45 kilometara proteže se od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog kolosijeka procjenjuje se na 300 milijuna eura, a 85 posto sredstava je osigurano iz EU fondova. Prema dostupnim informacijama, sljedeće godine bi trebao krenuti natječaj za izvođača radova. I taj projekt prezentiran je kineskim investitorima te im je poručeno da se jave na natječaj.

Natječaji

Naime, svi projekti koji se financiraju iz fondova EU moraju ići na međunarodni natječaj, a Kinezima je poručeno da se na njih javljaju, što su oni do sada činili. Dali su ponudu za gradnju pruga Zabok - Zagreb i Vinkovci - Vukovar, ali su njihove ponude bile među najskupljima.

Prema tvrdnjama naših sugovornika, prostor za direktno kinesko investiranje otvara se na dionici od Goljaka do Skradnika, gdje se vrijednost radova procjenjuje na 650 milijuna eura.

Riječ je o najzahtjevnijoj dionici ove pruge na kojoj se planiraju gradnja obilaznice Karlovca, rekonstrukcija postojeće pruge od Karlovca do Mostanja i gradnja jednog kolosijeka od Mostanja do kolodvora Belaj, gradnja nove dvokolosiječne pruge do Skradnika te spoj Skradnika i Josipdola te rekonstrukcija Josipdola.

Potom slijedi izrazito zahtjevna dionica Oštarije - Škrljevo dužine 114 kilometara. Konzultanti Europske komisije prije nekoliko godina su financiranje i gradnju ove dionice proglasili potpuno neisplativom, stoga se upravo na tom dijelu otvara prostor za kineske ulagače. U tom slučaju hrvatska Vlada trebala bi donijeti odluku o davanju te dionice u koncesiju.

Tada bi kineske tvrtke sagradile i financirale ovu dionicu. To bi direktno utjecalo na povećanje hrvatskog javnog duga, stoga u Vladi prvo moraju dobro odvagnuti dobre i loše strane kineskog direktnog investiranja u željeznice.

No, naši nam sugovornici ističu da je prvo najvažnije osigurati teret za luku Rijeka jer u tom slučaju izgradnja nizinske pruge kao i izgradnja nove teretne luke na Krku imaju smisla.