Europska unija promptno je reagirala na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, čime se ponovo otvara mogućnost eskalacije trgovinskog sukoba između dvaju najvećih svjetskih gospodarskih blokova. Naime, samo nekoliko sati nakon što su carine stupile na snagu, Europska komisija najavila je protumjere koje će pogoditi američke proizvode u vrijednosti do 26 milijardi eura.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen osudila je Trumpovu odluku naglasivši da su carine "štetne za poslovanje i još gore za potrošače".
- Ove carine remete opskrbne lance, stvaraju nesigurnost u gospodarstvu. Radna mjesta su ugrožena, a cijene će rasti. Budući da SAD primjenjuje carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, odgovaramo protumjerama u vrijednosti od 26 milijardi eura. To odgovara gospodarskom opsegu carina SAD-a. Naše će se protumjere uvesti u dva koraka: počet ćemo 1. travnja, a u potpunosti će biti na snazi od 13. travnja - poručila je predsjednica Europske komisije.
Kao dio svojih protumjera, Europska unija tako ponovo uvodi carine koje su bile na snazi tijekom Trumpova prvog mandata, a te mjere uključuju carine do 50 posto na proizvode poput burbona, traperica i motocikala Harley-Davidson (2021. carine na Harley-Davidson iznosile su 56 posto).
Dodatno, EU je sastavila popis američkih proizvoda u vrijednosti od 18 milijardi eura koji bi također mogli biti pogođeni carinama, uključujući kozmetiku, odjeću, drvo, soju, piletinu, govedinu i druge poljoprivredne proizvode. Među proizvodima se spominju i žvakaće gume, hostije, nikotinske e-cigarete i flasteri, ženski negližei...
Ako bude potrebno, mjere bi mogle biti proširene na dodatnih 3,5 milijardi eura robe, ali još čekaju odobrenje država članica, a trebale bi stupiti na snagu 13. travnja.
Jedan visoki dužnosnik EU za Financial Times je otkrio da su soja i drugi poljoprivredni proizvodi strateški odabrani jer dolaze iz saveznih država ključnih za Trumpove saveznike, takozvanih "crvenih država", uglavnom s juga SAD-a.
- Bez problema ćemo kupovati soju iz Brazila ili Argentine. Želimo stvoriti pritisak unutar američkog političkog sustava da bi se carine ukinule - otkrio je anonimni izvor.
Američka administracija obrazložila je dizanje carina tvrdnjama da "strani akteri" preplavljuju tržište jeftinim čelikom i aluminijem, ugrožavajući domaće proizvođače. Osim na osnovne sirovine, Trump je proširio carine i na široku paletu proizvoda koji sadrže čelik i aluminij, uključujući teniske rekete, sobne bicikle, namještaj i klima-uređaje. Valja naglasiti da nove Trumpove carine predstavljaju promjenu u odnosu na 2018., kada je u prvom mandatu bio uveo slične mjere, ali je omogućio izuzeće za određene proizvode koji nisu bili dostupni na američkom tržištu.
Tko će pretrpjeti najviše štete od Trumpovih carina?
SAD je drugo najveće izvozno tržište za europske proizvođače čelika (nakon Turske), što čini 16 posto ukupnog izvoza čelika iz EU, a procjenjuje se da bi EU mogla izgubiti do 3,7 milijuna tona izvoza čelika zbog ovih carina. Henrik Adam, predsjednik Europske udruge čelika (Eurofer), izjavio je da će ove mjere pogoršati ionako tešku situaciju europske čelične industrije i već nepovoljno tržišno okruženje.
Carine će imati izuzetno štetne posljedice i za britanske dobavljače i njihove kupce u SAD-u, upozorava britanska industrijska grupa UK Steel. Naime, SAD je drugo najvažnije izvozno tržište za britansku industriju čelika, odmah nakon EU.
Sjedinjene Američke Države uvezle su 2024. značajne količine čelika iz zemalja Europske unije, pri čemu su najveći izvoznici bile Njemačka, Nizozemska i Rumunjska. Prema dostupnim podacima, iz Njemačke je uvezeno 967,7 tisuća metričkih tona čelika dok je Nizozemska na američko tržište plasirala 568,5 tisuća tona čelika. Rumunjska, kao treći najveći europski dobavljač čelika za SAD, izvezla je 433,9 tisuća metričkih tona.
Među ostalim značajnim izvoznicima nalaze se Italija s 299,1 tisućom tona te Španjolska s 270 tisuća tona čelika. Slovenija i Hrvatska, iako u manjem obujmu, također su prisutne na američkom tržištu. Slovenija je u SAD izvezla 26 tisuća tona, dok je iz Hrvatske uvezeno 6,2 metričke tone čelika.
Iz Europskog parlamenta poručuju da osim izravnog utjecaja na izvoz postoji i zabrinutost da bi proizvodi iz drugih dijelova svijeta, koji su sada preskupi za prodaju u SAD-u zbog carina, mogli biti preusmjereni na europsko tržište. To bi povećalo konkurenciju za europske proizvođače i dodatno pritisnulo cijene.
Kada je riječ o aluminiju, iz Europe je u SAD prošle godine izvezeno aluminija u vrijednosti od 2,4 milijarde eura.
SAD značajno ovisi o uvozu aluminija, s obzirom na to da domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta. Prema dostupnim podacima, SAD je prošle godine proizveo oko 750 tisuća tona primarnog aluminija, dok je neto uvezao približno 2,2 milijuna tona. Najveći dobavljač aluminija za SAD je Kanada, koja tradicionalno isporučuje više od polovine ukupnog američkog uvoza aluminija.
Što će biti s Amerikancima?
Ekonomske posljedice novih carina osjetit će i američki potrošači i industrija. Proizvođači automobila, građevinske tvrtke i proizvođači potrošačke elektronike oslanjaju se na uvozni čelik i aluminij, a rast ulaznih troškova mogao bi dovesti do poskupljenja proizvoda i pada konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu.
Sličan učinak vidjeli smo 2018. godine, kada su Trumpove carine na čelik i aluminij izazvale povećanje cijena sirovina u SAD-u. Američke tvrtke koje koriste ove materijale bile su prisiljene podići cijene ili pretrpjeti financijske gubitke dok su neki proizvođači jednostavno premjestili proizvodnju izvan SAD-a da bi izbjegli veće troškove.
Dodatno, europske protumjere mogle bi pogoditi američke farmere, osobito proizvođače soje i mesa, koji su već ranije trpjeli gubitke zbog trgovinskih sukoba s Kinom. Ako EU preusmjeri uvoz poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a prema Latinskoj Americi, američki agrarni sektor mogao bi doživjeti ozbiljan udarac, što bi imalo političke posljedice s obzirom na to da su upravo poljoprivredne države ključne za Trumpovu bazu birača.
Blefira li Trump?
Trumpova ekonomska politika, poznata kao "trumponomija", sve više pokazuje znakove nekonzistentnosti i karakteristiku impulzivnosti. Nakon što je američki predsjednik prvo zaprijetio povećanjem carina na kanadski čelik i aluminij s 25 na 50 posto, guverner Ontarija Doug Ford uzvratio je prijetnjom prekida isporuke električne energije SAD-u. Ubrzo su se obje strane povukle u rovove. Viši trgovinski savjetnik Bijele kuće Peter Navarro ubrzo je potvrdio da je administracija poništila planove za udvostručenje carina, što je još jedan primjer da Trumpove prijetnje često ostaju upravo to - prijetnje bez konkretne provedbe.
Valja podsjetiti i da je tijekom prvog mandata Trumpova administracija uvela visoke carine na kineski uvoz, što je izazvalo protumjere Pekinga i privremeni trgovinski rat. No taj sukob završio je potpisivanjem "Faze 1" trgovinskog sporazuma, u kojem je Kina pristala povećati kupnju američkih poljoprivrednih proizvoda u zamjenu za ublažavanje carinskih nameta. Razlika u odnosu na kineski slučaj leži u tome što su Kanada i EU američki saveznici i glavni trgovinski partneri, a destabilizacija odnosa s njima mogla bi oslabiti američki utjecaj na globalnom tržištu.
Bilo kako bilo, ovakve nagle promjene smjera dodatno produbljuju nesigurnost među investitorima i poslovnim liderima, koji sve teže procjenjuju stvarne namjere američke administracije. Tržišta i trgovinski partneri sada se pitaju je li Trumpova agresivna carinska politika samo pregovaračka taktika ili početak dugotrajnog ekonomskog sukoba koji bi mogao nanijeti ozbiljnu štetu globalnoj trgovini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....