VELIKA INVESTICIJA

Jiří Dvorjančanský: ‘Bili smo u pravu kad smo odlučili uložiti u data centar‘

A1 u Zagrebu za 82,6 milijuna kuna izgradio najveći podatkovni centar u Hrvatskoj

Piše:

Bernard Ivezić

Objavljeno: 30. studeni 2021. 09:17

Jiří Dvorjančanský

Boris Kovacev/CROPIX

A1 izgradio je najveći podatkovni centar u Hrvatskoj. Dvostruko veći od prvog konkurenta, ima 2111 kvadrata, uz rekordnu takvu investiciju od 82,6 milijuna kuna. Unas je takav tip infrastrukture rijetkost. Većih podatkovnih centara u Hrvatskoj ima manje od deset. No, samo London ima ih 87, Pariz 71, Berlin 35, a cijela Silicijska dolina počiva na data centrima. Oni su uz optiku ključan dio krvotoka interneta. U tim velikim zgrada koje mogu danima nastaviti raditi i ako nestane struje te koje su otporne na vrlo jake potrese vrte se usluge Facebooka, Googlea, sve od weba i e-maila preko Amazona, YouTubea, Fortnitea i Sony PlayStation Networka pa do novih komunikacijskih usluga, poput onih koje pruža Infobip ili onih koje upravljaju s 5G mrežama.

Nova investicija telekoma A1 najveća je takva investicija unas kako po vrijednosti tako i po veličini samog objekta. Najveći podatkovni centar u Hrvatskoj nalazi se Novom Zagrebu, nedaleko Avenue Malla, i još se ne zna koje će sve usluge biti smještenu u njemu. Jutarnji list razgovarao je predsjednikom uprave A1 Hrvatska Jiříjem Dvorjančanským o toj investiciji za koju kaže da je najveći podatkovni centar izgrađen po standardu koji propisuje Tier3.

Zašto ste izgradili najveći data centar u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj primjećujemo početak eksponencijalnog rasta potražnje za uslugama pohrane podataka i aplikacija u cloudu. To je rezultat mnogo čimbenika, među inima, buđenja digitalne transformacije kompanija i javnog sektora. Pandemija i potresi to su samo ubrzali. Interes je živ. Organizacije žele da su im podaci na sigurnom, kao i biti sigurne da mogu jamčiti kontinuitet poslovanja. Još nismo službeno ni otvorili svoj novi podatkovni centar, a već smo imali prve zainteresirane u obilasku. Najveći podatkovni centar sukladan standardu Tier3, sad kad se otvori, starta već s prvim korisnicima. A1 Hrvatska usluge podatkovnih centara vidi kao dio svog poslovanja. Tvrtke nama prepuštaju brigu o svojem cloudu i serverima, a te resurse mogu usmjeriti na razvoj i širenje poslovanja.

Čemu tako velika investicija?

- Podatkovni centri koji mogu nastaviti raditi kad nestane struje, biti otporni na jake potrese i biti fizički sigurni vrlo su skupa infrastruktura. Naš podatkovni centar građen je po kriterijima UpTime Instituta za Tier3 kategoriju. Po tome imamo jedan od najsigurnijih podatkovnih centara ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj regiji. Čestitam kolegama koji su radili na projektu jer realizirati ga u godinu dana unatoč pandemiji, potresu i globalnoj krizi opskrbnih lanaca je pravi pothvat!

Kako ste to izgradili unatoč nestašici čipova i druge IT opreme? Da li vam je podatkovni centar gradila tvrtka Vertiv, inače poznata po tome što slične poslove radi za Facebook?

-Kriza je najbolje vrijeme za investiranje. Plan jest bio izazovan, ali sreća očito prati hrabre. Prema projekcijama i poslovnim planovima vidim da smo bili u pravu kad smo ušli u ovu investiciju od 11 milijuna eura. Konačni obračun usklađujemo s našim partnerom Vertivom i očekujem da će s obzirom na okolnosti biti u okvirima koje smo predvidjeli. Vertivu smo povjerili taj posao, jer su svjetski lider u području dizajna, izgradnje i upravljanja kritičnom infrastrukturom podatkovnih centara i imaju za reference najveće svjetske IT kompanije. K tome, Hrvatskoj Vertiv ima prodajno servisni centar za CEE regiju i svjetski centar na polju dizajniranja i proizvodnje modularnih podatkovnih centara.

Hoćete li graditi još data centara s obzirom da kažete da je interes velik?

- Ova investicija je potvrda da smo kao kompanija predani digitalizaciji Hrvatske, koju već potičemo kroz ubrzanu izgradnju 5G mobilne mreže i fiksne optičke mreže. Digitalna smo kompanija i, uz povezivost, ICT usluge su naš temeljni biznis. Gradit ćemo nove podatkovne centre kada i gdje se pokaže potreba. Najveći podatkovni centar u Hrvatskoj nalazi se u Zagrebu, jer tu postoji i najveći potencijal za razvoj IoT usluga na 5G mreži u realnom vremenu poput pametnog prometa, autonomnih ili poluautonomnih vozila. Za funkcioniranje ovakvih servisa nužno je da podatkovni centar bude što bliže korisniku kako bi se skratio put podacima i vrijeme njihove obrade. Inače, A1 Grupa s uslugom Exoscale jedan je od najvećih cloud pružatelja usluga u EU s kompletnom infrastrukturom isključivo unutar Unije. Znači, potpuno sukladni GDPR smjernicama. Naš novi data centar uskoro će biti dio tog cloud ekosustava koji se nalazi u šest europskih metropola, a inovacija je i što će osim za poslovne korisnike nova infrastruktura služiti i privatnim korisnicima.

Data centri su poput logističke infrastrukture, samo su za poslovne korisnike. Kako ćete ih vi ponuditi građanima?

- A1 Hrvatska je i sam korisnik novog podatkovnog centra. U njemu su najsigurniji A1 ključni mrežni i ICT servisi, čvorišta i ostala oprema za funkcioniranje mobilnih i fiksnih mreža. Zato je i nama novi podatkovni centar jamac kontinuiteta poslovanja, pa i u slučaju novih potresa. Dakle, kako za poslovne, tako je on najsigurnije moguće mjesto i za podatke naših privatnih korisnika.

Kako to da taman kad ste komercijalno pustili 5G i izgradili najveći podatkovni centar, znači ostvarili najveće tehničke uspjehe, da kompanija dobiva novog šefa tehnike?

- Dobro ste primijetili da smo u velikom investicijskom ciklusu, što su potvrdili naši posljednji poslovni rezultati s porastom investicija od 345 posto u odnosu na treći kvartal 2020. odnosno 88,6 posto za prvih devet mjeseci. Dobri financijski rezultati osiguravaju nam nastavak velikih investicija u digitalizaciju Hrvatske. Jako sam ponosan na projekte novog podatkovnog centra, izgradnje 5G mreže i liderske pozicije u fiksnom pristupu.

Tomislav Makar odlučio je nastaviti karijeru izvan kompanije. Ja to poštujem i zahvalan sam mu, kao i cijela kompanija, na 22 godine koje je dao A1. Sada s novim idejama i energijom gledamo prema budućim izazovima, tražimo inovativna rješenja kojima ćemo po tko zna koji put uzdrmati hrvatsko tržište. Zato se A1 timu na poziciji glavnog direktora za tehniku i informacijske tehnologije pridružuje Branimir Marić. Njegovo dvadesetogodišnje iskustvo, rad u međunarodnom okruženju i upravljanje velikim sustavima zasigurno će dati novi zamah našem poslovanju. Rast korisnika mobilnih i fiksnih usluga potvrđuje nam da smo na dobrom putu.

Ima li to ikakve veze sa sukobom s Telemachom oko kanalica u zgradama? Regulator Hakom nije donio odluku u vašu korist pa možete li komentirati što ste poduzeli dalje?

- Sukob s Telemachom nije tehničko, već pravno i regulatorno pitanje i Tomislavov odlazak nema veze s Telemachovim agresivnim, neprofesionalnim i, kako ćemo dokazati, protuzakonitim ponašanjem. Kabelske kanalice nisu same od sebe nastale preko noći, nisu ih napravili ni suvlasnici, već su ih napravili naši tehničari ili smo ih akvizirali s preuzimanjem B.neta i Amisa. I to je jedan od razloga zašto danas optičkom infrastrukturom obuhvaćamo najviše kućanstava u Hrvatskoj. Umjesto da gradi vlastitu infrastrukturu ili traži dozvolu za korištenje postojeće Telemach nasilno ulazi u kanalice. Uzrokovali su više oštećenja te povremene prekide pružanja usluga A1 korisnicima. Dugoročni problem je još veći jer su nestručnim postavljanjem kablova i nasilnim popunjavanjem kanalica onemogućili održavanje A1 infrastrukture kao i spajanje novih korisnika. Neugodno smo iznenađeni odlukom HAKOM-a koji je ozakonio ovakvu praksu Telemacha te u pitanje doveo sigurnost investicija i uloženih godina u izgradnju infrastrukture u zgradama. Kao i uvijek postupamo u skladu s odlukama HAKOM-a, no istovremeno smo pokrenuli pravne postupke za zaštitu prava koja su nam povrijeđena njezinim donošenjem te tužimo Telemach zbog ometanja posjeda. Ovo je još jedan primjer nepoštene poslovne prakse tvrtki u vlasništvu United Grupe. Za razliku od njih, drugi tržišni igrači nemaju takvu praksu.

Svojedobno ste spomenuli da A1 ima najveću brzu internetsku mrežu u Hrvatskoj te da ste u tome pretekli HT (trenutačno pokriva 435.000 kućanstava). Jeste li zadržali tu titulu?

- A1 Hrvatska trenutačno pokriva više od 560 tisuća kućanstava fiksnom mrežom nove generacije na kojoj možemo nuditi gigabitne brzine. Ambiciozni smo i dalje. Želimo ostati najveći broadband operater u Hrvatskoj i u iduće tri godine optičkom mrežom pokriti 800 tisuća kućanstava.

Iako se ide prema digitalizaciji, podaci s Fine ukazuju da su veliki sistemski integratori lani imali lošu godinu. Kako A1 stoji u ponudi ICT usluga?

- Uz već spomenuti velik interes za novi podatkovni centar, u ICT segmentu imamo gotovo 20 postotni rast na godišnjoj razini. Velik potencijal vidimo u održivim rješenjima koja, osim što postaju novi izvor prihoda, gradovima pomažu da postanu zeleniji i pruže veću kvalitetu života. Pametni spremnici za otpad samo su mali dio naših pametnih rješenja za održivi razvoj, baziranih na Internetu stvari. Imamo senzore za sve vrste kućnih i industrijskih brojila koja s njima doista postaju pametna, rješenje za pametan parking, mjerenje kvalitete zraka, pametan pješački prijelaz i još mnogo toga. Također, uz usluge u podatkovnom centru usko se vežu i sigurnosna rješenja za koja imamo kompletnu, zaokruženu ponudu, možda i najveću na našem tržištu. Poslovnim korisnicima smo upravo ponudili inovativnu zaštitu uređaja na mrežnoj razini – Net protect. Intenzivno radimo s lokalnim upravama mnogih gradova i naselja kao i kompanijama u turističkom sektoru. I dalje vidimo veliki potencijal podržan kroz EU fondove, jer su ICT rješenja neophodna za povećanje efikasnosti poslovanja i dostupnosti usluga, kako za lokalne samouprave tako i kompanije.

A1 je s Homeboxom prvi u Hrvatsku doveo fixed-wireless access (FWA), a što je postao standard na tržištu. Kakav standard sad planirate postaviti s Homeboxom na 5G-u?

- Prvi smo u Hrvatsku uveli kućni internet preko 3G mreže i već tada ponudili značajno bolje rješenje za područja u kojima su zastarjele bakrene parice jedino rješenje za pristup internetu. U međuvremenu su se gustoća korisnika i njihovi zahtjevi za prijenosnom podataka značajno povećali. Nastavili smo kontinuitet i predanost dovođenju kvalitetnog širokopojasnog pristupa u sve krajeve Hrvatske te prvi ponudili i kućni internet preko 5G mreže, što prije svega donosi veću pouzdanost, sigurnost i stabilnost pristupa internetu. Uz izgradnju optičke mreže to je još jedan naš doprinos ravnomjernom razvoju Hrvatske i omogućavanju jednakih uvjeta za rad, edukaciju pa i zabavu na nekom od otoka ili sela, kakvi su mogući u većem gradu. Osim komercijalne ponude, s našim smo korisnikom kompanijom DOK-ING predstavili prvu primjenu 5G tehnologije u frekvencijskom pojasu 26 GHz. Za istraživanje i razvoj njihovih robota omogućili smo im optičko iskustvo preko mobilne mreže.

Planirate li kupovati medije ili razvijati vlastite medijske projekte, jer HT ima Tportal, a Telemach je u grupi s nizom medija (NovaTV, N1, DomaTV, Dnevnik.hr, Sport Klub)?

- Naš temeljni biznis je pružanje usluga na mobilnoj i fiksnoj mreži te ponuda ICT proizvoda i servisa. Ne planiramo preuzimati medije. Medijsko tržište je vrlo fragmentirano, imamo domaće igrače kao i globalne poput Netflixa, Amazona i drugih. Svoju ulogu vidimo kao agregatora sadržaja, dajući našim korisnicima priliku da odaberu ono što preferiraju u širokom rasponu sadržaja koji nudimo.

A1 Hrvatska otvorio najmoderniji podatkovni centar u regiji

Telekom A1 Hrvatska otvorio je u utorak u Zagrebu podatkovni centar u koji je uložio 11 milijuna eura i koji je izgrađen prema Tier III kriterijima UpTime instituta te je najmoderniji takav centar u regiji.

Centar se nalazi u zagrebačkoj Nežićevoj ulici na križanju s Avenijom Većeslava Holjevca, a u godinu dana gradnje u prostor od više od 2.000 metara četvornih ugrađeno je 220 tona armatura i 5.500 tona betona te sukladno Tier III certifikatu može podnijeti potrese do 9 po Richteru.

Izgradila ga je i opremila međunarodna tvrtka Vertiv sa svojim uredom u Hrvatskoj, poznata u području dizajna, gradnje i upravljanja kritičnom infrastrukturom podatkovnih centara.

O mogućnostima i uslugama centra voditeljica tog projekta u A1 Hrvatska Antonija Kujundžić Velimirović istaknula je uz ostalo njegovu energetsku učinkovitost i neovisnost od slučajnog prekida struje, jer ima svoje snažne agregate.

U centru je i 120 kamera, 100 senzora na prozorima i vratima te druga skupa oprema, što ga, po njezinim riječima, čini najsigurnijim mjestom za čuvanje i zaštitu podataka, pa čak i u slučaju požara, za što imaju također posebnu opremu kojom se pri gašenju ne uništava IT oprema.

Podatkovni centar osim zaštitara ne zapošljava nikoga, jer su svi sustavi centralizirani i automatizirani te nadzor rada i ostalog u centru A1 Hrvatska obavlja iz podatkovnog centra na Žitnjaku.

Glavni direktor A1 Hrvatska za poslovne korisnike Ivan Gabrić objasnio je da centar pruža usluge kolokacije, virtualne infrastrukture, backupa, niz sigurnosnih rješenja i druge, te se s korisnicima fleksibilno dogovara što im je potrebno i što žele.

"Za korisnike to znači i velike uštede, jer malo tko si u Hrvatskoj može priuštiti takvu najmoderniju opremu za čuvanje, zaštitu i sigurnost podataka, to je jako skupo. A oni koji sebi žele osigurati kvalitetne i kontinuirane poslovne cikluse u ovom centru imaju sve”, poručio je Gabrić.

Na konferenciji za medije A1 Hrvatska u tom centru u utorak povodom otvaranja uz predstavnike uprave tog telekoma te Vertiva i Generali osiguranja, koji su i među prvim korisnicima centra, uz ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića sudjelovao je i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić.

"Bili smo hrabri i i unatoč pandemiji i ostalim izazovima investirali smo 11 milijuna eura u podatkovni centar, koji se može nazvati i najmodernijom bankom podataka u regiji. Time smo još jednom potvrdili predanost digitalizaciji Hrvatske, što činimo i sa ubrzanom gradnjom 5G mobilne te fiksne optičke mreže”, naglasio je predsjednik Uprave A1 Jiri Dvorjančansky.

Ocijenio je i da je Hrvatskoj potreban takav centar koji nudi sofisticirane usluge i zbog sve većeg korištenja digitalnih najnaprednijih tehnologija u poslovanju, ali i svakodnevnom životu, što je pandemija i ubrzala.

I on i ministar Butković i državni tajnik Gršić osvrnuli su se i na nedavno objavljeni DESI index digitalizacije društva (od EK) za 2021., koji je pokazao da je Hrvatska najviše napredovala u povezivosti (za pet mjesta, sa 25. na 20. u sklopu EU 27 članica), ali su svi i mišljenja da može bolje i da će se to i postići u idućim godinama.

Ministar Butković je, čestitavši A1 na toj investiciji i kvaliteti gradnje i opreme centra, istaknuo i da je to veliki događaj za Hrvatsku zbog investicije u tu potrebnu infrastrukturu, ali i da je to i određeno priznanje Vladi, koja je radila, kako je kazao, na tome da se takve investicije i događaju, pa i rast BDP-a, što sve vodi većoj konkurentnosti.

"To daje vjeru i nadu da je Hrvatska na dobrom putu, jer osim mostova i cesta važna je i digitalna infrastruktura, svjetlovodna i 5G mreža. Neki će reći da Hrvatska nije dovoljno napredovala po DESI-ju, ali napredak postoji i to najviše zbog ulaganja operatora, kao i niza odluka da se olakša poslovanje”, kazao je Butković.

Gaming i IT industrija

Napravili ste najveću esports ligu u regiji. Što vidite kao prednost spajanja gaminga i velikog biznisa?

S A1 Adria ligom smo sad već petu godinu zaredom regionalni lider u organizaciji esporta. Liga je iznjedrila niz vrlo velikih natjecateljskih imena na globalnoj razini. Međutim, okupljanjem svih zainteresiranih za gaming industriju A1 je dao poticaj razvoju te svjetski vrlo propulzivne industrije ovdje u Hrvatskoj. Drago mi je da je to što podržavamo cijeli esport i gaming ekosustav prepoznato i izvan granica Hrvatske. Nedavno je u Zagrebu otvorena najveća regionalna gaming arena Hall of game. Mi smo je podržali svojom optikom i 5G mrežom. Vidimo prirodno partnerstvo gaminga, kao jedne od najbrže rastućih industrija, i A1 Hrvatska.

Hoćete li taj uspjeh s gaming ekosustavom preslikati na suradnju s IT zajednicom, posebno njenim najpropulzivnijim segmentom, startupima?

- A1 Hrvatska je svojom veličinom i tržišnom pozicijom prirodan agregator novih IT rješenja i partner inovativnim kompanijama. Svakodnevno istražujemo tržište za novim proizvodima i uslugama te surađujemo s lokalnim i europskim IT kompanijama. Prilike koje otvaraju 5G, IoT i AI su nevjerojatne. Još smo prije dvije godine s našom NB IoT mrežom namijenjenoj komunikaciji pametnih uređaja i senzora pokrenuli tržište. Danas imamo čitav portfelj usluga razvijenih s partnerima koje stvaraju dodanu vrijednost u turizmu, podržavaju zeleno poslovanje, gradove čine pametnima i industriju efikasnijom. Jačanje suradnje s IT zajednicom je za nas evolucija, ne nešto novo. Nedavno smo s hrvatskim startupom Gideon Brothersom napravili demonstraciju rada prvog logističkog robota na 5G mreži što će za koju godinu biti industrijski standard. U poduzetničkom inkubatoru Pismo, kojeg podržavamo kao glavni partner na sve načine pa tako i kroz gigabitnu fiksnu mrežu i 5G, pomogli okupiti više od 60 startupa i polaznika programa za razvoj igara.

Uvođenje eura

Jačanje kune od 1,1% u prvom kvartalu vas je stajalo 1,1 mil. eura negativnog deviznog utjecaja. Što očekujete od uvođenja eura i kako se za to pripremate?

- Agilna smo kompanija i digitalno transformirana, ipak uvođenje eura velik nam je izazov, prije svega trošak. Dok su se primjerice u Slovačkoj pripremali tri godine za uvođenje eura, mi u Hrvatskoj imamo samo osam mjeseci za prvu fazu prilagodbe, a to je uvođenje dvojnog iskazivanja cijena koje mora biti na snazi barem pola godine prije prelaska na novu valutu. Uz to nema jasnih, detaljnih nacionalnih smjernica koje su hitno potrebne. Inače je cijeli proces ugrožen jer bez smjernica nećemo moći osigurati dovoljno IT resursa. Domaće je tržište kritično potkapacitirano servisima za podršku tako skorom i brzom uvođenju nove valute. Sve to poskupljuje proces i iziskuje naše značajne resurse čemu se nastojimo prilagoditi. Uvođenje eura je dobro za Hrvatsku i donijet će niz benefita uz podizanje konkurentnosti, no proces je iznimno složen i treba ga što prije jasno strukturirati.

Vezane vijesti