NAJNOVIJE BROJKE

Inflacija usporava, ali i dalje smo drugi najgori u EU: Tu je i još jedan zabrinjavajući podatak

Iako se pritisci smanjuju, analitičari ocjenjuju da će rast plaća i potrošački optimizam otežavati spuštanje inflacije

Inflacija ilustracija

 Ilustracija: Vesna Veselić/

Usporavanje inflacije nastavilo se i u siječnju pa su na godišnjoj razini, nakon 4,5 posto u prosincu, cijene porasle 4,1 posto, što je najniža razina od listopada 2021. godine. Istodobno su u odnosu na prosinac, kako pokazuje prva procjena DZS-a, pale za 0,4 posto.

Inflaciju dolje najviše vuče energija, s cijenama nižim za 0,6 posto na godišnjoj i mjesečnoj razini. Usporio se i rast cijena usluga (na 5,9 posto godišnje i 0,7 posto mjesečno), što u HNB-u pripisuju i "baznom učinku", odnosno činjenici da su u istome mjesecu lani, nakon uvođenja eura, te cijene "porasle nešto više nego što je uobičajeno". Usporavanju ukupne inflacije znatno su pridonijele i cijene industrijskih proizvoda koje su u godinu dana više tri posto, ali su isto toliko pale na mjesečnoj razini.

S druge strane, najsporije se spuštaju cijene u kategoriji hrana, piće i duhan: bile su 6,1 posto više nego prije godinu dana (u prosincu 6,3 posto), dok su na mjesečnoj razini porasle 1,1 posto. To vrlo blago usporavanje analitičari pripisuju nižim cijenama energenata i sirovina, a donekle i Vladinu ograničavaju cijena određenih proizvoda.

Iz Vladinih redova najnovije podatke odlučio je komentirati ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan koji smatra "dobrim vijestima" to što inflacija bilježi daljnji trend usporavanja, a to je "posljedica i konzistentne politike Vlade, putem paketa pomoći građanima i gospodarstvu, uključujući i ograničavanje cijena struje, plina i goriva".

U prilog "dobrim vijestima" Habijan je naveo i podatak da je pad inflacije na mjesečnoj razini "veći nego u deset članica eurozone". Ako se, pak, podaci za Hrvatsku usporede s državama članicama EU koje nisu u eurozoni, izjavio je, "onda je stopa inflacije u tim državama, poput Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Poljske i Češke, puno viša".

Ipak, usporedba s drugim zemljama eurozone teško može biti za pohvalu. Unatoč usporavanju inflacije, Hrvatska se i dalje nalazi pri vrhu ljestvice. Viša stopa godišnjeg rasta cijena u siječnju je zabilježena samo Estoniji, prema Eurostatovu harmoniziranom indeksu (HICP) iznosila je pet posto, dok je u Hrvatskoj po tom indeksu bila na razini od 4,8 posto. Prosjek za eurozonu, pak, iznosio je 2,8 posto, čime je inflacija u siječnju blago oslabjela u odnosu na prosinac u kojem je iznosila 2,9 posto.

Tijekom ove godine HNB očekuje nastavak usporavanja inflacije te da bi u prosjeku mogla iznositi četiri posto. "Pritom se očekuje smanjenje inflacije cijena svih glavnih komponenata, ponajviše hrane i temeljne inflacije, pod utjecajem nastavka prelijevanja nižih cijena energije, hrane i drugih sirovina na cijene dobara i usluga", navode. No, taj bi proces mogli ometati "pritisci proizašli iz očekivanog snažnog rasta plaća i solidne potražnje, što bi donekle moglo ublažavati intenzitet smanjivanja inflacije".

U prosincu je maloprodaja rasla čak 9,1 posto u odnosu na isti mjesec godinu prije, dok su realne plaće porasle oko deset posto. O povećanom potrošačkom optimizmu govori i snažan rast gotovinskih kredita, koji je premašio deset posto, a sve to upućuje da bi inflacija i u ovoj godini mogla ostati znatno viša od prosjeka u eurozoni.

Analitičari RBA, Elizabeta Sabolek-Resanović i Petar Bejuk, također smatraju da će spuštanje inflacije prema ciljanoj razini središnje banke usporavati zategnuto tržište rada, odnosno pritisci na rast plaća. One održavaju solidnu domaću potražnju "i ujedno potiču poduzeća na prelijevanje viših troškova proizvodnje na krajnjeg potrošača".

Osim niske nezaposlenosti i rasta plaća, očekivana solidna potražnja za turističkim uslugama, ističu, također će nastaviti djelovati u smjeru potpirivanja potražnje za raznim dobrima i uslugama. Ipak, uz pretpostavku nastavka relativne stabilnosti cijena energije, prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu te zadržavanje učinkovitosti opskrbnih lanaca, očekuju nastavak slabljenja inflacijskih pritisaka.

Ministar Habijan, naravno, najviše vjeruje u projekcije Europske komisije "koja zasigurno uzima u obzir i činjenicu povećane potrošnje u turističkoj sezoni". Prema tim procjenama, inflacija u Hrvatskoj ove će godine iznositi 2,4 posto, "što je treća najniža procijenjena stopa za zemlje Unije".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 22:52