Inflacija u travnju: Najveći rizik za porast cijena su turizam i plaće, hrana posustaje

U travnju je godišnja inflacija nastavila usporavati, na 3,7 posto, nakon svojevrsnog zastoja, s obzirom na to da je tri prethodna mjeseca uzastopno iznosila 4,1 posto. Prva procjena DZS-a o kretanju potrošačkih cijena ujedno pokazuje da su na mjesečnoj razini porasle 0,7 posto.

Smanjivanju inflacijskih pritisaka na početku drugog tromjesečja pridonijele su sve kategorije, a najviše pad cijena energije. S druge strane, poskupljenja i dalje predvode usluge, koje su u travnju bile 6,3 posto skuplje nego u istom mjesecu lani. Prema interpretaciji ministra gospodarstva i održivog razvoja Damira Habijana, "tome je sigurno pridonio porast cijena smještaja u turizmu". Ipak, blago usporavanje primjetno je i kod cijena usluga, s obzirom na to da je godišnja stopa rasta u ožujku iznosila 6,6 posto. U mjesec dana, pak, usluge su poskupjele 0,7 posto.

Kada je riječ o kategoriji hrane, pića i duhana, koja je dugo zauzimala prvo mjesto po pitanju inflacijskih pritisaka, ona je u travnju bila 4,5 posto skuplja nego godinu ranije (4,7 posto u ožujku), a u mjesec dana rast je iznosio 0,7 posto. Godišnje cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda rasle su dva posto (u mjesec dana 1,2 posto), dok je energija u godinu dana poskupjela 0,4 posto, koliko je i pala u mjesec dana.

Takvo kretanje inflacije, navodi Zrinka Živković-Matijević, ekonomska analitičarka RBA, u skladu je s očekivanjima, a silaznu putanju vidi "prvenstveno kao posljedicu učinka baznog razdoblja", odnosno iščezavanja prošlogodišnjih neuobičajeno visokih mjesečnih stopa rasta. Daljnje popuštanje cjenovnih pritisaka očekuje se i u narednim mjesecima, ali ostaju i rizici da inflacija bude viša od očekivane.

Glavni razlog tome je predstojeća turistička sezona, odnosno mogućnost pritisaka na rast cijena usluga. Kako ističe Živković-Matijević, to nije povezano samo s inozemnom potražnjom turističkih usluga "već i sa solidnom domaćom potražnjom u gospodarstvu", u skladu s trendovima na tržištu rada, rastom zaposlenosti i plaća. Rizik predstavljaju i cijene energije zbog potencijalnih geopolitičkih nestabilnosti. S druge strane, uz izostanak vremenskih neprilika, u RBA očekuju da će se godišnji rast cijena hrane nastaviti normalizirati.

Tomislav Krišto/Cropix

Zadovoljan usporavanjem inflacije, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo da je zabilježena najniža stopu od rujna 2021. godine i da je to pokazatelj "ispravnog smjera Vladine politike i njezinih mjera". Ujedno je kazao da se ne razmišlja o micanju mjera vezanih za izračun cijena goriva i cjenovna ograničenja za pojedine prehrambene proizvode.

Svakako manje razloga za zadovoljstvo pružaju brojke Eurostata, odnosno harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji obuhvaća i potrošnju nerezidenata. Prema njemu je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u travnju iznosila 4,7 posto, nakon 4,9 posto u ožujku. To je ujedno druga najveća stopa u eurozoni, iza Belgije koja je izbila na vrh sa stopom od 4,9 posto, a Hrvatska ostaje među državama s najintenzivnijim godišnjim rastom cijena.

U eurozoni je prosječna godišnja stopa inflacije u travnju procijenjena na 2,4 posto, koliko je iznosila i mjesec ranije, a što je u skladu s očekivanjima analitičara. Kao i u Hrvatskoj, za inflaciju su najviše zaslužne usluge koje su u godinu dana poskupjele 3,7 posto, premda sporije nego mjesec ranije (četiri posto).

Ipak, ono što je najvažnije, ključni pokazatelj je ohrabrujući. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, usporila je na 2,7 posto, s 2,9 posto. To povećava izglede da bi ECB mogao u lipnju početi smanjivati kamatne stope, imajući u vidu ECB-ove naznake takvog razvoja događaja u slučaju da ne bude neugodnog iznenađenja u pogledu kretanju plaća ili cijena.

Unatoč tome što se inflacija u protekloj godini smanjuje brže od očekivanja i na dobrom je putu da do 2025. godine bude na ciljanih dva posto, razlog za zabrinutost i dalje ostaje brz rast plaća, kao ključna komponenta troškova usluga. Posljednji podaci Eurostata ujedno pokazuju da je gospodarstvo eurozone izašlo iz recesije - u prvom tromjesečju BDP je porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, dok je u odnosu na početak prošle godine rast iznosio 0,4 posto.