Industrijska proizvodnja u lipnju rasla 3,1 posto, brodogradnja i dalje vuče prema dolje

Industrijska proizvodnja je u lipnju porasla 3,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, što znači da je u prvih pola godine pozitivan rezultat ostvaren u samo dva mjeseca, veljači i lipnju, dok je u četiri mjeseca zabilježen pad. Tako je prema podacima DZS-a industrijska proizvodnja u prvih pola godine imala rast od svega 0,4 posto.

U lipnju je na godišnjoj razini najviše porasla proizvodnja energije, za 12,1 posto, a slijede proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju s rastom od 3,6 posto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda koja je ojačala za 1,5, te proizvodnja kapitalnih proizvoda s rastom od 0,7 posto. Pad na godišnjoj razini zabilježila je samo proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,9 posto.

Velike oscilacije u kretanju pojedinih sektora ukazuju da je industrijska proizvodnja vrlo nestabilna te da osobito veliki problem predstavljaju nerestrukturirani sustavi poput Uljanika i Petrokemije. Poteškoće u brodogradnji negativno su se odrazile i na industrijsku proizvodnju u lipnju: djelatnost "ostala prijevozna sredstva" bilježi pad od 20,9 posto. S visokim stopama pada izdvajaju se također još neki sektori u prerađivačkoj industriji, uključujući proizvodnju kože (-16,8 posto), električne opreme (-13 posto), namještaja (-10,1 posto) te pića (-7,1 posto). S druge strane, visoke stope rasta bilježe proizvodnja motornih vozila i prikolica (32,7 posto), sektor farmaceutike (+29,3 posto), opskrba električnom energijom (+25,3 posto) i proizvodnja metala (20,2 posto).

Ipak, godišnji rast industrijske proizvodnje u lipnju od 3,1 posto nadmašio je očekivanja analitičara, ali rast od 0,4 posto u šest mjeseci ocjenjuju skromnim. Tako će rast u ovoj godini, očekuju analitičari RBA, biti nešto niži nego u prošlu godinu, kada je iznosio 1,9 posto, što bi značilo da usporava već drugu godinu zaredom. Za snažnije stope rasta, ističu, "potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora”.