'Izgradimo Hrvatsku'

Hrvatski župani žele pokrenuti novi model financiranja zgrada i infrastukture

Obilježje modela nabave jest obveza privatne strane da projektira, financira i izvrši sve radove
Julije Domac, ravnatelj REGEA-e
 Damir Krajač / CROPIX

Hrvatski župani uputit će prijedlog Vladi za pokretanje nacionalnog programa financiranja izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije zgrada i infrastrukture, zaključak je to nakon prezentacije kojom je Julije Domac, ravnatelj REGEA-a, na 51. sjednici Izvršnogodbora Hrvatske zajedncie županija u Virovitici ukazao na nedostatake dosadašnje prakse, ali i potencijalne koristi koje bi se mogle dogoditi okrenemo li se novom načinu razmišljanja.

Izgradnja, dogradnja, energetska obnova te održavanje i upravljanje zgradama javne namjene jedna je od najvažnijih zadaća i odgovornosti hrvatskih županija, ali i cijelog javnog sektora. Potrebe za financiranjem ovih aktivnosti radi dosezanja pedagoškog, zdravstvenog, ali i općenito niskoenergetskog standarda gradnje posljednjih su godina sve izraženije, a sve s ciljem osiguranja kvalitetne javne usluge s najnižim životnim troškovima i višom vrijednosti za novac poreznih obveznika.

Izgradnja, dogradnja, energetska obnova zgrada provedena sustavno imaju i pozitivan utjecaj na makroekonomska kretanja i javne financije, odnosno osiguravaju rast BDP-a i značajan prihod od poreza, prireza i doprinosa te će doprinijeti dugoročnom i stabilnom zapošljavanju većeg broja stručnjaka i radnika. Ovakvi Programi namijenjeni sektoru zgradarstva i infrastrukture poznata su praksa širom Europske unije – od Poljske do Grčke.

Karlovačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija izradile su tijekom 2018. dugoročne programe izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije zgrada kojima se provela analiza ukupnih kapitalnih i operativnih potreba javnih građevina do 2050. godine. Provedenim analizama ukazana je potreba planiranja financijskih sredstva u iznosu od čak pet milijardi kuna (kapitalne investicije i održavanje za 500 zgrada na području tri županije).

Tradicionalni modeli (odvojena provedba faza projektiranja i izvođenja radova koji se nabavljaju bez usluga održavanja ili garantiranja raspoloživosti) nose niz ograničenja i rizika. To je financiranje projektne dokumentacije bez jamstava da će se projekt uspješno prijaviti i sufinancirati EU fondovima što predstavlja značajan i nepotreban rizik i trošak za javne naručitelje. Drugi rizik je loša kvaliteta projektne dokumentacije i izvedbe građevinskih radova što često uzrokuje visoke neplanirane troškove (vantroškovnički radovi koji u pravilu nisu prihvatljivi trošak za EU financiranje), više troškove održavanja te posljedično lošu razinu pružanja javne usluge.

Financiranje vlastite komponente (iz izvornog proračuna ili putem zajma) ograničava mogućnost realizacije većeg broja projekata u kraćem vremenskom razdoblju čak i uz bespovratna sredstva koja su do sada bila na raspolaganju. U isto vrijeme, sve raspoložive informacije iz Europske komisije ukazuju da će se u programiranju sljedeće financijske omotnice (2021-2027.) inzistirati na smanjenju bespovratnog udjela i stope financiranja, da će se poticati uključivanje privatnog kapitala i da će financiranje projekata morati biti dugoročno isplativije i učinkovitije.

- Hratske županije žele ponuditi novi model baziran na konkretnim iskustvima i problemima koje svakodnevno rješavamo na području izgradnje i opremanja škola, održavanja zdravstvenih objekata i izgradnje infrastrukture. Naš je zadatak pružiti što bolji servis našim građanima, ali i potaknuti veće korištenje fondova EU. Prijedlog koji smo danas usvojili konkretan je korak u pravom smjeru i vjerujem da ćemo ga u partnerstvu s Vladom uspješno provesti – istaknuo je u zaključku župan Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija.

Stoga su, kako je istaknuo i Domac, u svrhu ubrzavanja investicija u zgradarstvu i infrastrukturi predlažili pokretanje Nacionalnog programa Izgradimo Hrvatsku!, koji se temelji na vlastitom znanju, ali i najboljem iskustvu europskih država.

- Obilježje ovog modela nabave jest obveza privatne strane da projektira, financira i izvrši sve radove, održava i upravlja imovinom te jamči za ugovorene standarde tijekom ugovorenog razdoblja i to s nižim ukupnim životnim troškovima za javnog partnera. Na ovaj način želimo omogućiti pokretanje velikih projekata u Hrvatskoj – pojasnio je Julije Domac.

Očekivani rezultati provedbe Programa bili bi poboljšanje i ujednačavanje standarda javnih usluga u Hrvatskoj. Program bi se sastojao od detaljne ex-ante analize sa implementacijskim smjernicama i planom provedbe, nacionalne dokumentacije za provedbu (dokumentacija o nabavi za škole, bolnice i infrastrukturu), uspostave financijskih instrumenata (equity, krediti i garancije) za privatne partnere (društva posebne namjene) te sufinanciranja projekata iz fondova EU putem grant komponente sa ciljem zadržavanju trenutnih fiskalnih izdataka javnih naručitelja i korištenjem tzv. escrow računa (radi osiguranja naplate za privatnog partnera). Programom Izgradimo Hrvatsku! predlaže se planiranje jedne milijarde eura (ukupna alokacija za sufinanciranje kapitalnih ulaganja Programa putem granta te financijskih instrumenata) iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (2021-2027.).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 06:16