U nastavku donosimo:
- što stvarno znače polugodišnji rezultati Ministarstva i HTZ-a kad se usporede s dužim nizovima
- gdje se vidi razlika između „fizičkog“ volumena i rasta prihoda, uz fokus na cijene
- koje su ključne promjene u ponašanju gostiju i strukturi tržišta ove sezone
- što nam fiskalizirani računi otkrivaju o realnoj potrošnji u smještaju i ugostiteljstvu
Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica objavili su u srijedu polugodišnje brojke i u osnovi iznova optimistično poručili da hrvatski turizam zadržava pozitivne trendove. Bila je to jedna uobičajena konferencija za novinare o uspjesima hrvatskog turizma, ali s podacima koji, ako ih pogledamo kroz nešto duži statistički niz, otvaraju više pitanja o stvarnim perspektivama „nezaustavljivog“ turizma, kao i svih djelatnosti koje se šlepaju uz dolaske stranih gostiju. Naime, duži nizovi brojeva u turizmu otkrivaju nam da smo od krizne 2009. do 2019. imali desetljeće postojanog rasta broja noćenja, kao jedne od ključnih mjera turističkog uspjeha, dok smo od 2019. imali pandemiju s bolnim padom, potom streloviti oporavak, a zatim razdoblje u kojem je hrvatski turizam sve više rasta...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....