Hrvatski javni dug u ožujku je smanjen za 11,4 milijarde kuna u odnosu na ožujak 2017.

Hrvatski javni dug krajem ožujka ove godine iznosio je 281,3 milijarde kuna, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), što predstavlja 76,2 posto BDP-a, pri čemu analitičari Raiffeiesenbank Austria (RBA) očekuju nastavak smanjivanja njegovog udjela u BDP-u.

Iskazan prema metodologiji ESA 2010, javni dug Hrvatske iznosio je krajem prvog tromjesečja 281,3 milijarde kuna, što je za 936 milijuna kuna ili 0,9 posto više nego krajem veljače. Kako ističu iz RBA, to povećanje odraz je rasta vanjskog duga središnje države po osnovi dugoročnih državnih vrijednosnih papira.

U odnosu na ožujak 2017., pak, javni dug smanjen je za 11,4 milijarde kuna. Smanjenju javnog duga na godišnjoj razini pridonio je pad kod obje komponente javnog duga.

Vanjska komponenta javnog duga na godišnjoj razini bila je niža za 4,7 milijardi kuna ili za 4,1 posto, zahvaljujući smanjenju inozemnog duga opće države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i kredita. Istodobno, unutarnja se komponenta smanjila za 6,6 milijardi kuna ili 3,7 posto, kao rezultat smanjena obveza po kreditima opće države.

A u odnosu na kraj 2017., dug opće države je niži za 2 milijarde kuna ili za 0,7 posto. Navedena kretanja posljedica su i povoljnih kretanja u proračunskoj statistici odnosno nastavka provođenja fiskalne discipline, ističu iz RBA. Na takva kretanja utjecalo je i jačanje domaće valute u odnosu na euro, budući da je oko 65 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro.

U tom razdoblju udio javnog duga u BDP-u smanjen je za 1,2 postotna boda.

„S obzirom na očekivani nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, iako nešto sporijom dinamikom, udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom. Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također, i dalje prisutno okruženje niskih kamatnih stopa čini se povoljnim za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga”, smatraju u RBA.

U konačnici, dodaju, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od očekivanja glede turističke (pred)sezone što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna.

"Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga”, zaključuju u RBA.