DOBRE BROJKE

Hrvatska među zemljama EU-a s najsnažnijim rastom BDP-a na kraju 2021.

BDP eurozone porastao je 0,3 posto u usporedbi s trećim tromjesečjem kada je porastao 2,3 posto

Ministar financija Zdravko Marić

 Boris Kovacev/Cropix

Hrvatska je među zemljama EU-a s najvišom godišnjom stopom rasta BDP-a u četvrtom tromjesečju 2021. godine, svrstavši se uz Irsku i Maltu i znatno nadmašivši europski prosjek, pokazale su u utorak nove procjene Eurostata.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a u četvrtom je tromjesečju 2021. porastao 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je uvećan 2,2 posto, potvrdio je Eurostat procjenu iz veljače.

BDP eurozone porastao je 0,3 posto u usporedbi s trećim tromjesečjem kada je porastao 2,3 posto.

U usporedbi s istim razdobljem godinu ranije sezonski prilagođen BDP EU-a i eurozone porastao je za 4,8 i 4,6 posto. U prethodnom tromjesečju porastao je 4,1 posto u EU i 3,9 posto u eurozoni.

Aktivnost je i u EU i u eurozoni nadmašila pretpandemijsku razinu s kraja 2019. godine, i to za 0,6 odnosno 0,2 posto, utvrdio je Eurostat na temelju sezonski prilagođenih podataka.

U cijeloj 2021. aktivnosti su na oba područja porasle 5,3 posto, za 0,1 postotni bod snažnije no što je Eurostat procijenio sredinom veljače.

Slovenija na čelu

Na godišnjoj razini sve su zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile rast BDP-a u četvrtom kvartalu, a najsnažniji je bio u Sloveniji, gdje je iznosio 10,5 posto.

Slijede Malta i Irska s rastom aktivnosti za 10 posto, a u skupini je i Hrvatska gdje je porasla 9,9 posto, nakon 15,3-postotnog skoka u razdoblju od srpnja do rujna.

Najslabiji je rast među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježila Slovačka, za 1,2 posto, a blizu je i Njemačka sa stopom rasta od 1,8 posto.

Zima ipak slabija

Među zemljama čiji su podaci bili dostupni Eurostatu najviše je na kvartalnoj razini u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju porastao BDP u Sloveniji, za 5,3 posto.

Slijedi Malta s rastom od 2,3 posto te Španjolska i Mađarska u kojima je BDP rastao za po dva posto.

Pad aktivnosti bilježile su Irska, za 5,4 posto, Austrija, za 1,5 posto. Blago su pale i u Njemačkoj, za 0,3 posto, te u Hrvatskoj, Latviji i Rumunjskoj, za 0,1 posto.

U trećem prošlogodišnjem tromjesečju hrvatski BDP porastao je na tromjesečnoj razini 1,4 posto.

Posustalo zapošljavanje

Broj zaposlenih u EU i eurozoni porastao je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca za 0,5 posto u odnosu na ljetni kvartal kada je uvećan 0,9 odnosno jedan posto.

U odnosu na kraj 2020. godine uvećan je za 2,1 posto u EU i za 2,2 posto u eurozoni. U razdoblju od srpnja do rujna porastao je na oba područja 2,1 posto.

Oporavak u Hrvatskoj

Najsnažnije je na tromjesečnoj razini ubrzalo zapošljavanje u Mađarskoj, Danskoj, na Malti i u Španjolskoj, u rasponu od 1,2 do 1,0 posto.

U Hrvatskoj broj zaposlenih porastao je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je pao za 0,1 posto.

Na godišnjoj razini daleko je najviše porastao broj zaposlenih u Irskoj, za 8,4 posto.

Hrvatska je rastom broja zaposlenih na kraju prošle godine za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. izjednačena s Grčkom, Luksemburgom i Maltom. U trećem tromjesečju broj zaposlenih u Hrvatskoj porastao je na godišnjoj razini 1,7 posto.

Pad broja zaposlenih bilježila je samo Rumunjska, za 9,1 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 19:45