Gospodarski rast

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim stopama rasta u prvom tromjesečju

U prva tri ovogodišnja mjeseca sezonski prilagođeni hrvatski BDP porastao je 0,2 posto
Zdravko Marić
 Dragan Matić / Hanza Media

Hrvatska je u prvom tromjesečju zajedno s Britanijom i Francuskom činila skupinu zemalja Europske unije s najnižim stopama rasta BDP-a na tromjesečnoj razini, pokazale su u četvrtak najnovije procjene europskog statističkog ureda.

U prva tri ovogodišnja mjeseca sezonski prilagođeni hrvatski BDP porastao je 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su aktivnosti po podacima Eurostata stagnirale.

Identičnu stopu rasta bilježila je u prvom tromjesečju i Francuska dok su u Britaniji aktivnosti uvećane još mršavijih 0,1 posto.

I druga su vodeća europska gospodarstva posustala u prvom tromjesečju, pa su tako njemački i talijanski BDP porasli skromnih 0,3 posto.

Najslabiji rezultat bilježile su pak Rumunjska gdje su aktivnosti stagnirale te Estonija s padom aktivnosti za 0,1 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Najviše su pak u prvom ovogodišnjem tromjesečju na tromjesečnoj razini porasle gospodarske aktivnosti u Latviji i Poljskoj, za po 1,6 posto. Slijede Mađarska i Finska s 1,2 posto.

Latvija i Poljska prednjače i najvišim godišnjim stopama rasta BDP-a u prvom tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, od 5,1 odnosno 5,0 posto.

Slijede Mađarska sa 4,7 posto i Češka sa 4,4 posto.

Hrvatski je BDP prema Eurostatovim podacima u prvom ovogodišnjem tromjesečju porastao 1,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. uvećan je 2,3 posto.

Nižu godišnju stopu rasta bilježila je samo Velika Britanija, od 1,2 posto. Aktivnosti su na godišnjoj razini pale samo u Danskoj, za 0,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Potvrđene procjene rasta EU-a i eurozone

Eurostat je ujedno potvrdio važeće procjene rasta eurozone i EU-a u prvom tromjesečju, od po 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su uvećane 0,7 posto.

Potvrđene su i procjene godišnjeg rasta, od 2,4 posto u EU, te 2,5 posto u eurozoni. U zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP je na razini EU-a porastao 2,7 posto, a na razini eurozone 2,8 posto.

U prva tri ovogodišnja mjeseca potrošnja kućanstava u EU blago je ubrzala u odnosu na prethodno tromjesečje, uz stopu rasta od 0,4 posto, u usporedbi s 0,3-postotnim rastom na kraju 2017. Nešto snažnije ubrzanje zabilježeno je u eurozoni, na 0,5 posto, s 0,2 posto u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju.

Znatno su pak usporila bruto ulaganja u fiksni kapital, na 0,8 posto u EU, nakon 1,2-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju. U eurozoni porasla su 0,5 posto, nakon 1,3-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.

Izvoz je u EU pao 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je poskočio 1,8 posto. Pad izvoza bilježila je i eurozona, od 0,4 posto, nakon 2,2-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.

Uvoz je u EU smanjen u prvom tromjesečju 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca dok je u eurozoni stagnirao.

Vanjska trgovina neto je smanjila stopu rasta i u EU i u eurozoni, napominju u Eurostatu.

Potrošnja kućanstava i ulaganja dali su identičan pozitivan doprinos rastu BDP-a Europske unije, od po 0,2 postotna boda. U eurozoni doprinos kućanstava bio je veći i iznosio je 0,3 postotna boda dok je udio ulaganja bio mršavih 0,1 postotnih bodova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 05:36