Kristjan Staničić: ‘Nitko u Europi ne objavljuje turističke podatke brže od Hrvatske‘

Nakon nastupa Hrvatske na sajmu World Travel Market u Londonu, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ističe da britansko tržište postaje sve važnije, ali i sve zahtjevnije. U razgovoru govori o tome kako Hrvatska jača svoju poziciju na jednom od najkonkurentnijih emitivnih tržišta, što usporava daljnje širenje predsezone i posezone, te kakve se promjene očekuju u idućih deset godina. Staničić otkriva i koje su suradnje s WTM-a ključne za 2026. godinu, te zašto je Hrvatska već dosegnula vrhunac ljetne popunjenosti, ali ne i ukupnog turističkog potencijala.

Kako ocjenjujete ovogodišnji nastup u Londonu? Smatrate li da je Hrvatska dovoljno isprofilirana na britanskom tržištu?

Nastup ocjenjujem iznimno uspješnim, ali i važnim jer smo dodatno ojačali poziciju Hrvatske na jednom od najvažnijih emitivnih tržišta s velikim potencijalom. Britanski gosti prepoznaju Hrvatsku kao destinaciju koja nudi kombinaciju prirodnih ljepota, kulturne raznolikosti, izvrsne gastronomije i visoke kvalitete smještaja.

Zajedno s našim suizlagačima predstavili smo novitete u ponudi, prakse održivog razvoja, ali i projekte koji pridonose cjelogodišnjoj turističkoj aktivnosti, s posebnim naglaskom na autentična iskustva i bogatu kulturnu baštinu naših regija. Interes partnera i medija za Hrvatsku svake godine sve je veći, što potvrđuje da kontinuirani rad na promociji i suradnji s britanskim tržištem daje konkretne rezultate, što su potvrdili i razgovori s predstavnicima aviokompanija, agencija i turoperatora.

Fokus je i na produljenju sezone. Što je ključno za jači dolazak britanskih turista u predsezoni i posezoni, i što radite na tome?

- O kojem god razdoblju godine govorimo, za postizanje rezultata i ciljeva ključnu ulogu imaju aviolinije. Upravo zato u HTZ-u provodimo strateške marketinške suradnje s prijevoznicima, među kojima su i aviokompanije, a da takav pristup daje rezultate pokazuje i nedavno objavljeni zimski red letenja tijekom kojeg će Hrvatska biti direktno povezana sa 69 inozemnih gradova, odnosno 25 zemalja, a najveći broj direktnih zrakoplovnih linija povezivat će našu zemlju s Njemačkom, Švicarskom, Austrijom, Nizozemskom i UK.

Što je komparativna prednost Hrvatske za britanske goste i kako ste to komunicirali na sajmu?

- Hrvatsku na ovom tržištu predstavljamo kao kvalitetnu i sigurnu destinaciju koja nudi dobar odnos cijene i kvalitete, ali i kao autentičnu i cjelogodišnju destinaciju. Među komparativnim prednostima ističemo da smo udaljeni samo nešto više od dva sata leta od UK te da imamo niz destinacija i doživljaja koje Britanci tek trebaju otkriti.

Tijekom WTM-a poseban je naglasak stavljen na promociju eno-gastronomije - organizirano je kušanje vrhunskih hrvatskih vina, sireva i drugih proizvoda. Da se Hrvatska prepoznaje kao visokokvalitetna destinacija koja daje vrijednost za novac, pokazuje i istraživanje Britanskog udruženja putničkih agencija, prema kojem se Hrvatska za 2026. godinu nalazi u TOP 15 tržišta u koja Britanci žele putovati.

Koje konkretne najave i dogovore iz WTM-a gledate kao obećavajuće za 2026. godinu?

- Svakako je to sporazum o suradnji između Hrvatske turističke zajednice i Jet2 grupacije, pod kojom djeluju Jet2.com, treći najveći avioprijevoznik u UK, te Jet2Holidays, jedan od vodećih britanskih turoperatora koji nudi paket-aranžmane za cijeli Mediteran. Tijekom ove godine imali su aktivne letove iz osam britanskih odredišta za Split, Dubrovnik i Pulu, a za iduću godinu najavljuju povećanje broja linija prema hrvatskim destinacijama. Rezultati s ovog tržišta ponajviše ovise o zračnim linijama.

Hrvatska i Jet2 će dodatno upogoniti turistički bum: Stiže 45 posto više Britanaca putem ovog turoperatora

Kristjan Staničić

Nikša Stipaničev/Cropix

Nekadašnji istarski župan i turistički djelatnik Stevo Žufić kritizirao je HTZ i Ministarstvo turizma, tvrdeći da stvarni podaci o turistima i potrošnji ostaju nedostupni i selektivno objavljeni. Kako to komentirate?

- Te teze apsolutno odbacujem. Naime, sustav eVisitor jedan je od najsuvremenijih alata te vrste u Europi i jedinstven je u svijetu - Hrvatska je među prvima na međunarodnoj razini uvela alat koji omogućuje praćenje realizacije turističkog prometa i naplate turističke pristojbe u realnom vremenu.

Taj sustav nije razvijan s primarnom svrhom objave otvorenih podataka, već za provedbu zakonske obveze prijave i odjave turista sukladno važećem zakonodavnom okviru. Prema važećem Pravilniku o sustavu eVisitor, koji regulira njegovo upravljanje, podaci u sustavu imaju karakter poslovne tajne i nije predviđeno da se objavljuju javno u izvornom obliku. Prikupljeni podaci koriste se za izradu analiza, istraživanja i planiranje aktivnosti turističkih zajednica, koje potom objavljuju periodične izvještaje i statističke prikaze. Dakle, svi podaci o turističkom prometu, nakon obrade, objavljeni su na mrežnim stranicama HTZ-a.

Navodite da su podaci iz sustava eVisitor "proglašeni poslovnom tajnom" te da korisnicima nije omogućeno da vide, primjerice, koliko je turista bilo jučer u određenoj destinaciji. Kako komentirate pravo javnosti na te podatke i postoji li plan da se ti podaci otvore u većoj mjeri?

- Mi vrlo ažurno i redovito objavljujemo statistike početkom određenog mjeseca za prethodni mjesec koji je završio. To ne radi niti jedna turistička zemlja na svijetu. Probajte danas pronaći rezultate ostvarene u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj za listopad… Nećete u tome uspjeti, eventualno ćete pronaći rezultate za ljetne mjesece.

Također, kada govorimo o eVisitoru, morate znati da je riječ o živom sustavu, brojke se za određeno razdoblje mijenjaju iz sata u sat zbog naknadnih unosa korisnika i upravo zato imamo nekoliko dana odmaka nakon što mjesec završi kako bi brojke ‘sjele‘ u sustav i kako bi ih mogli objaviti u finalnom obliku. Svi korisnici imaju rok od 24 sata za prijavu i odjavu gostiju, a taj se rok, posebice tijekom ljetnih mjeseci, produljuje, što je vidljivo i na dnevnim brojkama pa neki zaključuju da se statistika iskrivljeno prikazuje, što naravno nije točno, nego je riječ o navedenim naknadnim unosima samih korisnika.

Ostaje nejasno zašto se od nas traži praksa i postupanje koje nije prisutno nigdje drugdje u svijetu, a pritom imamo sustav za koji interes i dan-danas pokazuju druge inozemne zemlje, ali i gradovi.

Jesu li nove mjere ograničavanja kategorizacija u privatnom smještaju urodile plodom?

- Sigurno da jesu, podaci eVisitora pokazuju da je ove godine u kolovozu gotovo tri tisuće manje kreveta nego lani. No, cilj poduzetih mjera nije zatvaranje objekata ili smanjenje kapaciteta, mi samo želimo potaknuti kvalitetu i poticati one iznajmljivače koji se ovom djelatnošću kontinuirano i profesionalno bave.

Kako vidite učinak tih mjera na ponudu, kvalitetu i ravnotežu tržišta? Što HTZ radi da potakne kvalitetu u tom segmentu?

- Istina je da je u pojedinim destinacijama ponuda prerasla potražnju pa tržište već sada pokazuje određene trendove zbog kojih nisu svi zadovoljni popunjenošću. Gosti biraju smještaj prema kvaliteti, autentičnosti i vrijednosti za novac, pa oni koji ne prate trendove i ne ulažu u standard doista teže pronalaze goste. Navedene trendove prepoznajemo te na njih kontinuirano ukazujemo, Vlada je već donijela sustavne mjere i zakonske promjene, a kvalitetu, održivost i diversifikaciju ponude potičemo i s aspekta HTZ-a. Primjer je projekt Local Host koji izdvaja domaćine, odnosno promovira smještaj koji nudi autentično i kvalitetno iskustvo.

Kako biste ocijenili ovu turističku sezonu u Hrvatskoj? Što je bilo dobro, a gdje još vidite prostor za poboljšanje?

- Moramo se odmaknuti od termina ‘sezona‘. Ovu turističku godinu možemo ocijeniti vrlo uspješnom, a rast je generiran isključivo u razdobljima predsezone i posezone, što je jasna potvrda kako se Hrvatska na globalnom tržištu sve snažnije pozicionira kao atraktivna i cjelogodišnja destinacija.

To potvrđuju i financijski pokazatelji: podaci Hrvatske narodne banke govore o 4,4 milijarde eura prihoda u prvih šest mjeseci, što predstavlja rast od 5,9%. Naš cilj ostaje daljnje jačanje prometa u pred- i posezoni. Tijekom ljetnog razdoblja na dnevnoj bazi imamo više od milijun gostiju, što je dosegnulo svoj maksimum.

Kolike su promjene ostvarene tijekom proteklih 10 godina u smjeru cjelogodišnjeg turizma?

- U posljednjih 10 godina Hrvatska je napravila velik iskorak u smjeru cjelogodišnjeg turizma. Tako je udio ostvarenih noćenja tijekom predsezone i posezone veći za 6 postotnih bodova nego u 2016. te se taj trend nastavlja i ove godine. Nekad smo govorili gotovo isključivo o ljetnim mjesecima i turizmu većinom fokusiranom na obalu, odnosno sunce i more. Danas sve više destinacija, od Zagreba i Istre do Slavonije i Dalmacije, ostvaruje vrlo dobre rezultate u proljeće i jesen, pa čak i tijekom zimskih mjeseci. To je rezultat kontinuirane promocije, ali i razvoja novih turističkih proizvoda.

Što će biti za 10 godina? Hoćemo li 2035. biti cjelogodišnja destinacija te većim dolaskom gostiju na kontinent?

- Ako pogledamo smjer u kojem se hrvatski turizam razvija, vjerujem da ćemo do 2035. godine imati uravnotežen, cjelogodišnji turizam. U idućih deset godina očekujemo još snažniji razvoj autentičnih, lokalnih i održivih doživljaja, uz istodobno podizanje kvalitete smještaja i usluge.

Hrvatska mora biti prepoznata kao destinacija koja nudi raznolikost na relativno malom prostoru. Naravno, preduvjet svega toga je nastavak kontinuiranih ulaganja u ljudske resurse, prometnu povezanost i digitalnu transformaciju, jer upravo ti elementi čine razliku između sezonskog i cjelogodišnjeg turizma.