Hrvati su prošli više nego dobro: Plin u prvoj polovici ove godine u EU poskupio 38 posto, a struje 14 posto

Cijene električne energije i plina za kućanstva rasle su u Europskoj uniji u prvoj polovici ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 14 posto, odnosno za 38 posto u slučaju plina, objavio je statistički ured Europske Unije Eurostat. Riječ je rastu cijena potrošnje 100 kilovatsati (kWh) električne energije i plina koje su 1. lipnja ove godine iznosile prosječnih 28,9 eura u slučaju struje te 11.9 eura za plin, što su, upozorio je Eurostat, rekordne cijene dvaju energenata otkako ih ured prati.

- Nakon značajnog povećanja cijena koje je počelo prije ruske invazije na Ukrajinu, ali je naglo poraslo u drugom polugodištu 2022., cijene električne energije i plina se stabiliziraju. Cijene energenata su porasle zbog poskupljenja prirodnog plina koji se smatra i gorivom za proizvodnju energije – komentiraju u Eurostatu.

Kada se prosječna povećanja cijena struje i plina za kućanstva na nivou EU raščlane po članicama Unije, dolazi se do brojki od 22 članice u kojima je zabilježen rast cijena električne energije i 20 članica u kojima su rasle cijene plina. Države u kojima nije bilo međugodišnjeg rasta cijena struje na polovici ove godine su Španjolska, Danska, Portugal, Malta i Luksemburg, a rasta cijena plina nije bilo u Hrvatskoj, Estoniji, Italiji i Litvi.

Raspon rasta cijena električne energije među članicama Unije kreće se od pomalo nevjerojatnih 953 posto u Nizozemskoj, preko 26 posto u Njemačkoj, do pet posto u Slovačkoj i Estoniji koje su imale najmanji rast cijena. Hrvatska je, prema izračunu Eurostata, s rastom od devet posto među pet članica s najmanjim rastom cijena. Španjolska bilježi najveći pad cijena struje za kućanstva, od 41 posto.

- Povećanje u Nizozemskoj povezano je s nekoliko čimbenika, kao što je ukidanje mjera poreznih olakšica iz 2022. u 2023., a istodobno su se energetski porezi na električnu energiju za kućanstva udvostručili – pojašnjava Eurostat, podsjećajući i na mjeru nizozemske vlade o ograničavanju rasta cijena energije za kućanstva koja je donesena početkom ove godine i koja će, procjenjuje, značajno smanjiti cijene.

Nizozemska je i jedna od članica EU s najvećim međugodišnjim rastom cijena plina 1.lipnja ove godine, od 99 posto. Ipak, još veći rast cijena plina od Nizozemske bilježe kućanstva Latvije (139 posto), Rumunjske (134) i Austrije, u kojoj porast iznosi 104 posto. Hrvatska bilježi pad cijena plina od 0,5 posto, a od nje je unutar EU bolja samo Estonija s padom od 0,6 posto.

Kada se troškovi kućanstava u članicama Europske unije za struju sagledaju u iznosima koje plaćaju,najjeftiniju struju plaćaju građani Bugarske, 11,4 eura za 100 kilovatsati potrošnje, Mađarske (11,6 eura) i Malte s 12,6 eura. Kada se promotri redoslijed najskupljih ‘kilovata‘ za kućanstva u EU, opet je Nizozemska na vrhu s 47,5 eura, slijede Belgija (43,5 eura), Rumunjska (42 eura) i Njemačka s pokazateljem od 41,3 eura za 100 kilovatsati potrošnje. Hrvatska je s cijenom struje za kućanstva od 33,1 eura za 100 kWh osma najskuplja članica Unije.

Najjeftiniji plin za kućanstva unutar EU trenutno se plaća u Mađarskoj (4,1 euro za 100 kilovatsati), Hrvatskoj (3,4 eura) i Slovačkoj, gdje je cijena 5,7 eura. Niz članica s najskupljim plinom, očekivano, predvodi Nizozemska (24,8 eura), a unutar ‘top3‘ još su i Švedska (21,9 eura) i Danska s cijenom od 16,6 eura za 100 kilovatsati potrošnje.

- Kada se cijene električne energije i plina u EU promotre bez poreznih opterećenja na njih, vidljivo je smanjenje cijena. Države su dijelom povukle svoje mjere potpore kućanstvima. Iz tih su razloga cijene za krajnje kupce s porezima nešto više u odnosu na prethodno razdoblje – napominje Eurostat.

Hrvatska je u ovome istraživanju Eurostata u specifičnoj obradi, jer je 1. siječnja ušla u Eurozonu, a cijene električne energije i plina za naša kućanstva promatrane su u eurima i u 2022. i u 2023..