Slučaj RBA

HNB uzeo papire iz Raiffeisena, predsjedniku Uprave Mülleru prijeti oduzimanje licence

Otkrivamo koje su moguće posljedice pokušaja nedopuštenog pritiska na sudstvo zbog 'švicarca'
Zgrada Raiffeisen banke i Michael Georg Müller u krugu
 Srdjan Vrančić /Marko Todorov / CROPIX

Kako će završiti slučaj Raiffeisen banke koja je od PR agencija zatražila nedopuštenu uslugu pritiska na Ustavni sud u slučaju švicarskog franka, nitko sa sigurnošću ne zna, ali postoje indicije da bi to mogao biti odlazak predsjednika Uprave Michaela Georga Müllera.

Potezom banke, čini se, nije zatečena samo hrvatska javnost nego je njome razočaran i austrijski vlasnik, a prilično veliku začuđenost pokazao je i regulator, Hrvatska narodna banka. Problem za predsjednika Uprave Müllera to je teži što je, među ostalim, područje marketinga i odnosa s javnošću upravo u njegovoj nadležnosti.

- Za ostavkom ili smjenom predsjednika Uprave nema potrebe jer nije bilo nikakvih kaznenih ni kriminalnih radnji - kaže Ozren Tabaković, glasnogovornik RBA. Pritom ističe da je banka predala svu dokumentaciju koju je HNB zatražio i čeka nalaz regulatora.

Iznenađenje

- U potpunosti smo sigurni da HNB kod nas ne može pronaći ništa jer ničega spornog nema. Transparentno smo predali sav materijal, a on ne implicira nikakvu kaznenu radnju - kaže Tabaković te ističe da bi smjena predsjednika Uprave, ako do nje dođe, njima u banci predstavljala veliko iznenađenje. Neugodno iznenađen postupkom RBA, HNB je najavio da će, u okviru svojih ovlasti, hitno provesti nadzor u toj banci te poduzeti potrebne mjere. No, što regulator doista može učiniti? Hipotetski, na raspolaganju ima dvije mogućnosti.

Ako slučaj ocijeni problematičnim, može ga proslijediti DORH-u, ali može i upravi oduzeti licencu, premda u novijoj povijesti nije poznato da je regulator usred mandata oduzeo licencu nekom članu uprave. U pravilu, ako postoji problem s upravljanjem, ako potezi uprave nisu u skladu s dobrom praksom, regulator to nastoji riješiti u razgovoru s vlasnicima, tiho i diskretno, a najčešće prilikom produžetka mandata, rijetko kad usred njega. No, je li Müllerov propust takav da će morati napustiti dužnost ili se on može izgladiti, u idućih danima odučit će austrijska banka matica i HNB.

Legitimno

HNB je već rekao kako bilo kakav pritisak na rad Ustavnog suda i bilo kojeg suda ili suca u Hrvatskoj, neovisno o tome dolazi li od samog sudionika sudskog postupka ili putem posrednika, predstavlja neprimjereno i nedopustivo, “a moguće i kažnjivo ponašanje”. Također, podsjetio je na odredbe Zakona o sudovima, kojim je određena zabrana svakog oblika utjecaja na donošenje sudske odluke.

U RBA, pak, ustraju na tome da su njihovi postupci legitimni te da su tražili komunikacijske aktivnosti koje bi im pomogle da stajališta banke u slučaju švicarskog franka u medijima dobiju “ravnopravnu zastupljenost”. Premda su i druge banke zabrinute nad daljnjim razvojem pravosudne priče s kreditima u švicarskim francima, kako se može čuti, i one su prilično zatečene nesmotrenim potezom RBA koji bi mogao i njima štetiti. Na kraju se oglasila i Hrvatska udruga banaka, izražavajući nezadovoljstvo “zbog sumnji u neetično postupanje naše članice prilikom izbora vlastite agencije za odnose s javnošću”.

HUB, međutim, nije želio detaljnije komentirati cijeli slučaj.

- HUB se, kao i njegove članice, uvijek držao najviših etičkih standarda i poštovao neovisnost svih institucija, a eventualno nedopušteno ponašanje jedne članice ne smije izazvati nepovjerenje prema poslovanju svih 18 njegovih banaka članica - poručuju iz HUB-a. Pritom ističu da je slučaj “švicarski franak” kompleksan i nije se razvijao jednako kao u drugim zemljama u kojima se pojavila ta problematika.

Lobiranje

Dodaju i da svaka članica Udruge ima svoju politiku poslovanja te, shodno tome, i politiku odnosa s javnošću, “a svako djelovanje koje eventualno ne bi bilo u skladu s pravnim i etičkim normama našeg društva, HUB i njegove članice najoštrije osuđuju”. Ako je suditi po riječima predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, pritiska na njih nije bilo, a za slučaj zna iz medija. No, ako bi ga bilo, Ustavni bi sud “odmah obavijestio nadležno državno odvjetništvo”. Kako god završio slučaj s oglasom RBA, možda će on na kraju donijeti i nešto dobro, primjerice zakonsko reguliranje lobiranja ili “zagovaranja interesa”.

Iskoristili su to što Hrvatska nema propise o lobiranju

Ima li elemenata kaznenog djela u izraženoj namjeri Raiffeisenbanke da angažiranjem posebnih agencija izvrši pritisak na Ustavni i ostale sudove, jedno je od pitanja koje se nameće nakon objave spornog poziva RBA prema agencijama za krizno komuniciranje u aferi franak. Bivši predsjednik Vrhovnog suda, danas ugledni odvjetnik Krunislav Olujić ocjenjuje, ističe uz ogradu, da nije stručnjak za kazneno pravo, da se sporna formulacija o pritisku na sudove autorima poziva RBA omakla.

- Mislim da se u spornoj formulaciji prije radi o nespretnosti u formuliranju zahtjeva, nego o stvarnoj namjeri banke da želi vršiti pritisak na sudstvo. Zna se da su banke središta financijske moći svugdje u svijetu, pa tako i kod nas. Iz te pozicije banke za svoje interese mogu angažirati specijalizirane lobističke organizacije. I to se radi svugdje u svijetu. Druga je stvar kako će određeni suci u određenim sudskim postupcima reagirati na javne istupe stručnjaka, medijske napise ili neke druge oblike utjecanja na njihove odluke. U konkretnom slučaju spominje se Ustavni sud, pa moram i ovom prilikom podsjetiti svekoliku javnost da Ustavni sud nije sud, nije grana sudbene vlasti, niti su njegovi članovi suci, iako Ustavni sud nekim svojim odlukama i izraženim stavovima pokušava biti četvrta grana sudbene vlasti, a on to, prema Ustavu, nije - ističe Olujić.

Komentirajući učestale tvrdnje u javnosti da je RBA zapravo namjeravala naručiti nezakonito lobiranje za svoje interese u dijelu pravosuđa koje rješava predmete u slučaju franak, lobist Marijan Banelli upozorava da se i ovom prilikom potvrđuje potreba donošenja zakona o lobiranju.

- Nažalost, u nas se lobiranje poistovjetilo s nekakvim kriminalom jer nemamo propis koji jasno kaže što je zakonito, a što nezakonito lobiranje. Za takvu situaciju krivi su političari koji ne donose pripadajući zakon ili propis, unatoč brojnim zahtjevima, pa i sa strane Hrvatskog društva lobista čiji sam član. U nedostatku propisa, događaju se i ovakve situacije gdje netko naručuje nekakav pritisak na pravosuđe, što otvara brojna pitanja. Ne znam o kakvoj vrsti usluge se radi, tko bi je trebao i na koji način izvršiti. U svakom slučaju, to nema veze s lobiranjem kako ga propisuje sporazum EU, Europskog parlamenta i antikorupcijske udruge Transparency International koji bismo i mi konačno trebali primijeniti - rekao nam je Banelli.

U Hrvatskom društvu lobista okupljeno je 40 lobista, ali, prema riječima predsjednice Društva Maje Pokrovac, lobiranjem se sigurno bavi puno više tvrtki, udruga, odvjetnika i udruga.

- Uz zakona moramo uvesti licence za lobiste koje, među ostalim, reguliraju etički kodeks i kazne za one koji ne poštuju pravila. U sadašnjoj situaciji lobiranjem se može baviti svatko, koristeći i metode koje nemaju veze s lobiranjem kakvo je legalno i regulirano svugdje u svijetu - napomenula je.

Vlasnik agencije za savjetovanje u odnosima s javnošću Jerko Trogrlić kaže da se dosad u karijeri nije susreo sa zahtjevom klijenta da vrši pritisak na sudove ili, ističe, bilo čim sličnim.

- To je neprihvatljivo, za svaku osudu i, koliko vidim, nisam usamljen u tom razmišljanju, nego je cijela struka zgrožena zamisli da se nekoga angažira da vrši pritisak na sudstvo, a kamoli pozivom na provedbu takve ideje. Kad je riječ o ideji banke da potraži uslugu za krizno komuniciranje u ovome konkretnom slučaju, to nije sporno - poručio je Trogrlić. (Vedran Marjanović)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 00:33