HNB otpustio 2,7 milijardi kuna, uvod u novo zaduživanje države

Na trećoj ovogodišnjoj operaciji fine prilagodbe, Hrvatska narodna banka otkupila je državne vrijednosne papire u iznosu od 2,753 milijarde kune. No, centralna banka u svom priopćenju, kao ni u dva prethodna slučaja, ne navodi detalje, kao što su sudionici aukcije, njihove ponude, realizirane transakcije i ostvareni prinosi, premda je to uobičajena praska u ovakvim operacijama.

Novu operaciju fine prilagodbe otkupa državnih vrijednosnih papira HNB je najavio u petak, ali ovaj nije naveo ni planirani iznos otkupa. Tek su banke, mirovinski fondovi i osiguravajuća društva pozvani da daju svoje ponude, ne niže od milijun kuna. Razlog takvom pristupu, prema interpretaciji pojedinih tržišnih aktera mogao bi biti u “tijesnoj suradnji fiskalne i monetarne vlasti”, pri čemu se pokušava ispitati teren u kojoj su mjeri banke i mirovinski fondovi spremni za novu rundu financiranja države.

Neslužbeno se može saznati da ministar financija priprema novo domaće izdanje obveznica, a HNB-ova fina prilagodba trebala bi biti uvod u planirano zaduživanje države. Otkupom ranijih izdanja državnih obveznica centralna banka osigurala je financijskim institucijama potrebni novac kojim će kupiti nove vrijednosne papire države. Pretpostavlja se da minister financija Zdravko Marić želi iskoristiti još uvijek povoljne prilike na tržištu kako bi pribavio potrebni novac za financiranje nemalih potreba proračuna u idućim mjesecima. O samom iznosu novog izdanja nitko ne želi spekulirati, ali neki indikator tome trebalo bi biti iznos ostvaren na aukcije centralne banke od 2,7 milijardi kuna.

Prije tri tjedna Ministarstvo financija je izdalo euroobveznice u iznosu od dvije milijarde eura, što će biti potrošeno za isplatu obveznice koja dospijeva u srpnju u iznosu od 1,25 milijardi dolara, a preostali dio namijenjen je potrebama proračunu, odnosno za financiranju “mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom pandemijom Covid-19”.

S otkupom državnih obveznica HNB je počeo izbijanjem koronakrize u ožujku, kada je pomoć centralne banke u osiguravanju likvidnosti bila krucijalna. No, sama procedura održavanja tih operacija fine prilagodbe, čini se, još uvijek nije postala standardizirana i dovoljno transparentna.