Građani će kupovati sve manje, cijene nisu stabilne

Kako bi se obuzdala inflacija, najveći su trgovci pod pritiskom Vlade da snize cijene 365 artikala iz osnovne košarice. Podaci o rastu cijena za kolovoz i drastičnom rastu iznosa fiskaliziranih računa potvrđuju da su građani već dvije godine pod stalnim udarom rasta cijena. Trgovina je u fokusu i zbog ograničavanja rada nedjeljom. Sve to bit će teme i prvog kongresa Udruge trgovine i logistike, koja okuplja oko 30 članica s gotovo 4,7 milijardi eura prihoda, a koji će se održati 19. rujna u Zagrebu.

Kakve su vaše procjene za kretanje cijena do kraja godine čak i ako se snize cijene osnovne košarice?

- Slažemo se s tim da se ograniče cijene socijalnih artikala kao što su ulje i brašno, ali cijene nekih drugih artikala i dalje će rasti. Velik dio potrošača je u limbu između kvalitetnog proizvoda koji im je preskup i iznad socijalnih artikala. U tom ćemo dijelu i dalje imati rast cijena određenih proizvoda. Tu je prehrana samo jedan segment. Spirala inflacije će se nastaviti jer je još otvoreno pitanje cijena energenata koje će se, ostanu li visoke, prevaliti na dobavni lanac, što će se onda preliti na kupce i dodatno upogoniti inflaciju i dizanje cijena. To je opasnost za koju trenutno nitko nema rješenje dok god se ne smiri situacija s energijom i dok se ne shvati da posljednje tri godine živimo u ogromnom disbalansu. Trebamo raditi na tome da smirimo cijene energenata, a tu je i odgovornost EU jer je Europa najveća žrtva, a sve se na kraju lomi na kupcima koji plaćaju više cijene. Nemamo kristalnu kuglu, ali ako bih trebao procijeniti, mislim da će se inflacija zadržati blizu 9 posto, s tim da ćemo i dalje imati blagi pad broja fiskaliziranih računa.

Neki primjeri rasta cijena su enormni, što pokazuje da je dio rasta ipak neopravdan?

- Građani moraju shvatiti da veće cijene u trgovini ne znače da taj prihod ostaje trgovcima. Prvo poskupljenje ne kreće ni od proizvođača, nego od rasta inputa, primjerice većih cijena brodarskog transporta, skupe struje i plina ili od nestašica na tržištu. I u tom lancu multiplikatora svatko ima jedan dio kolača koji njemu povećava ulazni trošak, pa na kraju dana dolazimo do efekta povećanog troška za kupca.

I dobit pojedinih trgovaca bilježi dvoznamenkasti rast.

- Sigurno je da ima i slučajeva neopravdanog dizanja cijena, ali rast dobiti privatnog sektora puno je manji nego rast javnog sektora prošle godine. Ako je nama rasla cijena 15 posto, sigurno nije toliko rasla i dobit. Kod trgovačkih lanaca bilance treba iščitati znatno pažljivije jer je puno njih u Hrvatskoj sada u fazi od 20 godina tržišnog ciklusa, što znači da kod većine njih istječe amortizacija i da će se dobiti dizati puno više jer će imati drugačije inpute u bilancama. Činjenica je da je u trgovini koja posluje u Hrvatskoj ostao najmanji postotak od povećanih cijena. Najveći dio od toga je protekao u lancu povećanja cijena od proizvođača do distribucije jer se većina proizvoda uvozi.

Prema podacima za srpanj i kolovoz, broj fiskaliziranih računa zbog neradne nedjelje je 20 % manji, ali prihodi nisu padali. Zasad niste osjetili posljedice neradne nedjelje?

- Inflacija je dovela do toga da promet u trgovini raste, da padovi nisu toliko visoki koliko bi bili da su cijene istih proizvoda ostale iste. Spirala poskupljenja pokrenula se u drugoj godini korone. Vlada je zabranu rada nedjeljom uvela u idealnom trenutku jer u prvim mjesecima primjene zapravo nitko ne može izvesti negativan zaključak. Ako govorimo o efektu zabrane rada nedjeljom 2023.. on nije toliko porazan jer su trgovine do danas radile gotovo svake nedjelje osim jednog praznika. To znači da se za ostatak godine velik dio od 16 mogućih radnih nedjelja ispucao. U zadnjem dijelu godine puno ćemo se više susretati sa zatvorenim trgovinama nedjeljom i tu će se, zapravo, početi osjećati puno jači pad u broju izdanih računa i prodanih artikala, a posljedično i malo veći pad u prometu.

Je li se promet nedjelje prelio na ostale dane?

- U zagrebačke trgovačke centre nedjeljom dođe između 100 i 120 tisuća ljudi. Pad ove godine neće biti vidljiv kao 2024., kada ćemo tijekom cijele godine moći raditi samo 16 nedjelja. Iduće godine negativni efekti bit će vidljivi u cijelom sektoru, a sigurno će jedan dio potrošačke košarice otići i izvan zemlje zbog online kupnje. U financijskim brojkama punjenja državnog proračuna to se i dalje neće toliko osjetiti zbog inflacije, ali mi ćemo kao sektor postajati sve manje profitabilni i konkurentni. Trgovina nije visoko profitabilan, ali je u troškovima jedan od najopterećenijih sektora. Za trgovinu i logistiku ne postoje nikakve kompenzacijske mjere osim mjera za struju.

Hrvatska trgovina sektorski je najveći poslodavac, a plaće su iznimno neusklađene, pa i kod najvećih trgovaca ima primjera da je razlika u plaćama dvostruka. Zašto?

- Trgovina prehrane ima najmanje plaće jer je radno najintenzivnija po broju radnika i imaju najviše radnika po četvornome metru. Kod njih učinkovitost po kvadratu, ali i, primjerice, učinkovitost u distribucijskom lancu utječe na iznos plaća. Istovremeno, neki trgovci godinama su među najpoželjnijim poslodavcima. U sektoru trgovine imamo i jedan i drugi segment. Problem radne snage u trgovini je generacijski, u percepciji poželjnosti radnog mjesta i rigidnosti radnog zakonodavstva. U maloprodaji radi između 80 i 90 tisuća zaposlenih te je oko 30 tisuća ljudi u djelatnostima povezanim s trgovinom. Imamo kontinuirani nedostatak radne snage.

Hoće li broj stranih radnika u trgovini rasti značajno?

Kad je riječ o strancima u trgovini, postoji barijera jezika i zato ih je većina sada u skladištima. U trgovini je oko 3 posto strane radne snage i dugoročno ćemo morati ciljano dovoditi radnu snagu koja može raditi točno određene poslove i treba je obučiti. Trebamo strukturiran i sektorski pristup radnoj snazi.