Kreće iznimno značajni energetski projekt, bušenja u Velikoj Gorici počet će do kraja mjeseca

Prvih 11,2 milijuna od 50 milijuna eura usmjerenih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za istraživanje geotermalne energije uložit će se u istraživanje kod Velike Gorice koje počinje krajem ovog mjeseca, najavila je Martina Tuschl, direktorica Agencije za ugljikovodike (AZU) zadužena za područje geotermalne energije.

PROČITAJTE VIŠE Moguće je da Hrvatska ima vrijedno ‘blago‘ na 85 lokacija u 14 županija: ‘Tu nema ovisnosti o vremenskim prilikama...‘

- U slučaju pozitivnog ishoda bušenja, istražno polje kod Velike Gorice država će na javnom natječaju ponuditi investitorima. Agencija za ugljikovodike ne može biti investitor u iskorištavanje geotermalne energije, već ‘deriskira‘ troškove istraživanja koji su vrlo zahtjevni. Budući prema pravilima NPOO-a moramo cijeli dodijeljeni iznos potrošiti do lipnja 2026., do tada ćemo dovršiti i istražna bušenja - pojasnila je direktorica AZU-a za geotermalnu energiju govoreći o sudjelovanju Agencije na predstojećem "Geotermalnom investicijskom forumu Hrvatske", zakazanom za 4. ožujka, u zagrebačkom hotelu Sheraton.

Hrvatska, podsjetila je Martina Tuschl, ima povećan geotermalni potencijal jer se nalazi na rubu Panonskog bazena, naši geotermalni izvori nalaze se i na manjim dubinama i imaju znatno veće temperature od geotermalnih izvora u zapadnoj ili sjevernoj Europi.

- Trenutno imamo 20 eksploatacijskih polja geotermalne energije, od čega ih šest ide u smjeru proizvodnje električne energije, ostali u toplinarstvo. Dodijelili smo 24 dozvole za istraživanje geotermalne energije, ti su projekti u raznim fazama provođenja, a neki su i pri kraju. Dugoročno gledano, geotermalna energija može biti zamjena za fosilna goriva u potpunosti s brojnim prednostima - istaknula je direktorica AZU-a za geotermalne izvore, navevši primjere geotermalnih projekata u Velikom Korenovu kod Bjelovara i u Topuskom kao prepoznavanje interesa lokalne zajednice u korištenju geotermalne energije u toplinarstvu.

Geotermalni projekt u Velikom Korenovu kod Bjelovara putokaz je za daljnja ulaganja u ovu vrstu energije - ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak u obilasku bušotine u Velikom Korenovu

Ranko Suvar/Cropix

Govoreći o daljnjim investicijama iz spomenutog budžeta NPOO-a za "geoterme", Martina Tuschl najavila je da će uslijediti istražna bušenja oko Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića. Sva četiri istraživanja usmjerena su na moguće korištenje geotermalne energije za toplinarstvo.

Stajalište investitorski

Osvrnuvši se na tekuće i očekivane investicije u geotermalne izvore sa stajališta investitora, Dragutin Domitrović iz tvrtke IGeoPen potvrdio je da, uz financiranje istraživanja potencijalnih geotermalnih izvora, problem predstavlja i najam opreme za istraživanje jer je jedini pružatelj usluga najma bušotina na našem tržištu Crosco.

- Kod najma bušotinskog tornja treba voditi o računa o tome da Crosco nema prevelike kapacitete. U ovom trenutku imaju tri certificirana tornja, od kojih dva mogu raditi plića bušenja. Sigurno će se otvoriti potreba da i tvrtke izvan Hrvatske koje imaju tu uslugu ponude svoje kapacitete - naveo je Domitrović. Otkrio je da su domaći ulagači u geotermalnu energiju nedavno održali sastanak s predstavnicima Ministarstva gospodarstva te da je razgovor bio "prilično dobar". Ulagače, prema riječima Domitrovića, među ostalim, zanima "deriskiranje" cijena električne energije proizvedene u elektranama na geotermalnu energiju.

- Rješenje za poticanje proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora su tržišne premije i kvote. U Ministarstvu smo dobili obećanje da se na tome radi - dodao je Domitrović. Govoreći o rokovima investicija u geoterme, direktor IGeoPena upozorio je da faza istraživanja obično traje do pet godina i iziskuje i do 15 milijuna eura za bušenja na većim dubinama. Nadovezavši se na početak bušenja kod Velike Gorice, Domitrović je upozorio da bi investitor u taj projekt, u slučaju pozitivnog ishoda istraživanja, trebao dvije do tri godine ulaganja i priprema za početak eksploatacije izvora.

- Pritom valja računati na to da, primjerice, za elektranu snage 20, 30 ili 40 megavata koju želite instalirati na geotermalnim izvorima trebate desetak bušotina. U svaku bušotinu, ovisno o dubini bušenja, trebate uložiti između 5 i 15 milijuna eura - naveo je Domitrović, zaključivši da su ulaganja u geotermalnu energiju financijski vrlo zahtjevna i zato, istaknuo je, trebaju pomoć države.

Kao potencijalno područje istraživanja geotermalnih izvora investitori promatraju sve županije u središnjem, sjevernom i istočnom dijelu države. Pritom računaju s oko 4200 istražnih bušotina koje je Ina instalirala tijekom proteklih desetljeća za istraživanje nafte i plina, a koje je privremeno ili trajno zatvorila.