Ogroman domaći potencijal

Geotermalne vode koristimo u toplicama, ali ne kao izvor energije, zašto?

Tek rijetki poljoprivrednici prepoznali su isplativost ovog izvora energije za grijanje staklenika
Ilustracija
 Profimedia, Alamy

Stiglo je proljeće i za geotermalne izvore. Hrvatski poduzetnici u toplinarstvu, kao što su proizvođači rajčica Ruris i Zarja, te inozemni kapital u proizvodnji električne energije i “ledolomac” u sektoru - prva hrvatska geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni kod Bjelovara i najveća koja radi na binarnom (ORC) principu u kontinentalnoj Europi - predstavljaju prve laste geotermalnog proljeća. Nagovješćuju buđenje istraživanja i korištenja tog izvora energije, čiji je potencijal duboko podcijenjen i nedovoljno prepoznat, unatoč dugoj tradiciji i povoljnoj poziciji Lijepe naše.

Hrvatska, naime, posjeduje stoljetnu tradiciju iskorištavanja geotermalne vode iz prirodnih izvora u balneološke svrhe (rekreacija i rehabilitacija). U ranim 70-im godinama prošlog stoljeća s razvitkom naftne industrije počeo je i razvoj geotermalne energije jer su istraživanjem nafte i plina otkrivena i geotermalna ležišta. Tako je stvorena tehnološka osnova za iskorištavanje geotermalne vode u energetske svrhe. Hrvatska ima i povoljnu startnu poziciju jer panonski bazen ima čak 60 posto viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka, što nas stavlja na visoku poziciju kada govorima o mogućnostima iskorištavanja geotermalne energije (električna energija, balneologija, poljoprivreda, akvakultura, turizam, industrija, toplinarstvo, topljenje snijega, geotermalne dizalice topline za grijanje prostora...). Osim toga, potpuna aktivacija geotermalnih potencijala, intenziviranje i valorizacija toga golemog prirodnog potencijala mogli bi ostvariti i stotine MW čiste, obnovljive i neciklične energije.

Jutarnji list
Potencijal geotermalne energije

No, s obzirom na trend isključivog korištenja fosilnih goriva u prošlosti, geotermalna ležišta su zanemarivana u analizama i katalogiziranju energetskih sirovina. U dosadašnjim strateškim dokumentima gotovo uvijek se spominje samo mali dio potencijala, i to onaj koji je trenutačno otkriven, a ne predstavlja realno stanje jer u prethodnim godinama geotermalnoj energiji nije posvećenja značajnija pažnja. Tako je, primjerice, u potpunosti zanemarena mogućnost da će se nakon završetka eksploatacije ugljikovodika postojeća eksploatacijska polja sa svom svojom infrastrukturom te uz minimalne prilagodbe moći koristiti za eksploataciju geotermalne vode. Trend iskorištavanja napuštenih polja nafte i plina za geotermalnu vodu u svijetu ionako uzima sve većega maha i naftne kompanije su krenule u potragu za čistom energijom, koristeći pritom svoje znanje i iskustva iz istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. U Nizozemskoj su kompanije poput Shella, francuskog Engieja ili kanadske tvrtke Vermilion predočile planove za velike geotermalne projekte, a u tome sigurno nije odmogla 60-godišnja povijest istraživanja nafte i plina u Nizozemskoj, koja pruža dobre temelje za izgradnju povjerenja za geotermalne ulagače. Planiraju i nova istraživanja za alternativno grijanje zgrada, kao i za njihove poznate staklenike.

Dulja tradicija

S druge strane, Hrvatska ima još dulju tradiciju istraživanja nafte i plina, a to znači i velike količine podataka. Svi ti podaci kategorizirani su unutar Agencije za ugljikovodike (AZU) te se mogu iskoristiti u svrhu daljnjeg razvoja geotermalnih projekata. Zato Marijan Krpan, predsjednik Uprave AZU, ističe da smo “dužni odgovorno upravljati našim prirodnim resursima jer se energetska održivost zemlje stvara i pametnim iskorištavanjem domaćih potencijala”.

- Imamo znanje, vrhunske stručnjake koji su svoje karijere gradili na istraživanju nafte i plina, resursima bez kojih danas ne bismo niti znali kakav potencijal zapravo imamo u geotermama. Kao društvo obrazujemo mlade stručnjake koji izlaze s fakulteta u potrazi za poslom, a njihovo znanje možemo usmjeriti prema novoj, čistoj i održivoj energiji - smatra šef AZU pa usput poručuje da će Agencija učiniti sve kako bi geotermalni izvori bili važni dio hrvatske energetske budućnosti i zamašnjak rasta domaćega gospodarstva.

Trenutačna slika Hrvatske pokazuje da se geotermalna energija koristi samo na nekoliko lokacija, uz izuzetno ograničen udio od ukupnog potencijala. Koliki je - još se ne zna točno. Zna se da postoji, što su dokazale bušotine koje su rađene u istraživanju nafte i plina, i sada se radi na njegovoj procjeni. Uz brojne pojave geotermalnih voda, uz koje su se razvili medicinsko-rekreacijski objekti u sklopu istraživanja nafte i plina u drugoj polovici 20. stoljeća, na panonskom su području otkrivena geotermalna ležišta u širokom rasponu temperatura i količina. Prema podacima Energetskog instituta “Hrvoje Požar” (EIHP), danas je na geotermalnim lokalitetima instalirano oko 40 MW toplinske snage i 16,5 MW električne snage. Zasad je, prema podacima AZU, dodijeljeno pet dozvola za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe (Velika Ciglena, Bizovac, Bošnjaci, Draškovec i Ivanec). Uz njih, izdano je još osam dozvola za istraživanje geotermalne vode u energetske svrhe, od čega šest za proizvodnju električne energije, a dvije za korištenje toplinske energije u plastenicima. No, interes se povećava. U Agenciji ističu da su ga posljednjih nekoliko mjeseci iskazali u Virovitičko-podravskoj i Varaždinskoj županiji te Karlovcu, Vukovaru i Križevcima, koji žele geotermalni potencijal na svom području iskoristiti za poljoprivredu, proizvodnju električne energije i toplinarstvo. Interes je vjerojatno povećan i zbog Velike Ciglene (geotermalno ležište otkriveno u sklopu istraživanja ugljikovodika, koje je izvodio Ina Naftaplin u Bjelovarskoj depresiji dravske potoline, odnosno panonskog sedimentnog bazena još 1990.). To je prvi geotermalni projekt u Hrvatskoj koji je iz svoje istraživačke faze, kada je utvrđen potencijal ležišta, prešao u eksploataciju geotermalne vode i kapitalizaciju kroz proizvedenu električnu energiju.

I neki od poljoprivrednika prepoznali su isplativost ovog izvora energije za grijanje staklenika. Tu su proizvođači rajčica, već spomenuti Zarja i Ruris, a postoji i interes eVaraždinske županije, odnosno Općine Mali Bukovec u kojoj se proizvodi 90 posto cvijeća koje se nađe na našem tržištu. Međutim, to je samo deset posto od stvarnih potreba Hrvatske, a razvojem geotermalnih potencijala ta bi se proizvodnja mogla povećati upravo zahvaljujući korištenju geotermalne energije za grijanje staklenika. Uz pravi način poticanja, u AZU misle kako bi to bio velik poticaj za poljoprivredu, a ujedno je i jedan od ciljeva strategije ruralnog razvoja Hrvatske. To je posebice važno ako uzmemo u obzir brojne bušotine koje se već nalaze u Slavoniji. U Agenciji stoga napominju da intenzivno rade na pripremi novih natječaja i modela koji bi Hrvatskoj omogućili razvoj ove grane, a uspostavili su i kontakt s nizozemskom agencijom koja je razradila i implementirala svoj uspješan model. Porast geotermalne industrije u Nizozemskoj i strategija nizozemske vlade da smanji rizik istraživanja potaknuli su druge zemlje da ih slijede. Danska i Belgija su, primjerice, pokrenule modele osiguranja rizika za istraživanje geotermalne energije upravo slijedeći taj model.

Tu dolazimo i do rizika i određenih prepreka jačem razvoju, a upravo jedna od onih s kojima se susreću ostale europske države jest na koji način poticati geotermalne projekte. Jer, uvijek su problem financije. Model koji bi omogućio utvrđivanje i korištenje geotermalnog potencijala i razvojnu perspektivu Hrvatske stručnjaci za geotermička istraživanja Slobodan Kolbah i Mladen Škrlec vide u smanjenju geološkog i tehnološkog rizika kroz edukaciju, pojednostavljenje legislative i financijsko rasterećenje početnih visokorizičnih ulaganja te garanciju povrata rizičnih ulaganja kroz maksimalno korištenje osvojenih resursa i stabilne cijene proizvedene energije. Naime, zbog rizika koji predstavlja istraživanje geotermalnih voda, što uključuje izradu skupih dubokih bušotina, potrebno je na neki način budućim investitorima učiniti ulaganje u te projekte manje rizičnima. Druge su prepreke u administraciji koja je nužni kontrolni element, no svaka izmjena postojećih zakona ili podzakonskih akata može dovesti do kašnjenja obveza, povećanja postojećih i nastanka novih obveza, kolizije pravnih propisa i djelokruga nadležnih institucija, a time i do financijskog opterećenja projekta. Ili, u krajnjim slučajevima, do neisplativosti planiranog ili već započetog projekta. Druga vrsta administrativnih rizika odnosi se na brojnost i dugotrajnost postupaka ishođenja potrebnih dozvola i odobrenja, potvrda i drugih dokumenata, kao i na manjkavosti u prostorno-planskim dokumentima.

S nekima od navedenih suočavala se i Velika 1 u Velikoj Cigleni kod Bjelovara (puštanje u pogon je dovršeno krajem 2018.) hrvatske tvrtke Geoen. Voditelj tog projekta Dragutin Domitrović iz Geoena (turski MB Holding je 80-postotni vlasnik Geona) ističe da im je lokalna uprava nastojala što više pomoći, ali susretali su se i s nekim zakonodavnim ograničenjima koja je bilo teško premostiti, osobito u slučaju neusklađenosti ili nepostojanja podzakonskih akata.

- U nekim situacijama bilo je potrebno i dosta truda za interpretaciju određenih aspekata projekta i primjenu propisa na njega jer je, s obzirom na to da je to prva geotermalka u Hrvatskoj, naša elektrana naprosto morala imati karakter “ledolomca”. Vjerujemo da će svim budućim projektima u tome biti lakše jer će se neka rješenja moći “prešprancati” - nada se voditelj projekta, investicije koja je od početka radova 2015. iznosila oko 325 milijuna kuna, pri čemu više od 220 milijuna kuna otpada na usluge ili opremu nabavljene na domaćem tržištu.

Elektrana ima ukupnu bruto snagu od 16,5 MW i ugovor o otkupu električne energije s HROTE-om sklopljen na 10 MW, no investitori se nadaju da će u skoro vrijeme biti omogućen rad elektrane na maksimalnoj snazi. Zanimljivo je da sadašnjih 10 MW koje isporučuje u mrežu odgovara prosječnoj potrošnji energije oko 29 tisuća hrvatskih kućanstava, a vruća geotermalna voda crpi se s dubine od oko 2800 metara, što je jednako visini 27 nanizanih tornjeva zagrebačke katedrale. Bez obzira na dosadašnje iskustvo, Domitrović kaže da MB Holding planira sagraditi još barem četiri geotermalne elektrane ukupne snage 40 do 80 MW na lokacijama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Štoviše, prema mišljenju neovisnih geotermalnih stručnjaka iz Turske, u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji ima natprosječno visok geotermalni gradijent, moglo bi se sagraditi geotermalnih elektrana ukupne snage čak do 1000 MW.

Kolbah i Škrlec najveći potencijal vide u proizvodnji električne energije, ali ne i potencijalni domaći investitori koji na dosadašnjim natječajima za istražne i proizvodne blokove još ne nastupaju bez inozemnog zaleđa. Prema istraživanjima EIHP-a, uz razmatrane lokalitete za koje se smatra da ih je realno moguće staviti u proizvodnju do 2050., potencijal kapaciteta za proizvodnju električne energije iznosi oko 60 MWe, a uz istraživanja ostalih lokacija moguće i do 100 MWe. Italija ima, primjerice, velik geotermalni potencijal te je jedan od najznačajnijih proizvođača električne energije iz geotermalnih izvora u Europi. Uz proizvodnju struje preostaje i velik udio geotermalne energije za direktno korištenje u toplinarstvu za koju još nema potrošača, a ponovno zahtijeva i velika tehnološka i financijska ulaganja. Pritom naši konzultanti i stručnjaci za geotermalnu energiju konzervativno procjenjuju kako 500 proizvodnih bušotina za toplinarstvo daje energiju reda veličine jedne četvrtine potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj. I, usput rečeno, ulaganja u istraživanje i razradu takvih ležišta kod nas su znatno jeftinija od ulaganja u ležišta za proizvodnju električne energije, prvenstveno zbog njihove manje dubine, te je povrat sredstava moguć u nekoliko godina.

Ozbiljan pomak u zakonu

Dobra je vijest što je novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika prvi put na jednome mjestu objedinio energetske resurse, a posebni je naglasak stavljen na veliki potencijal i eksploataciju geotermalne vode u energetske svrhe. Učinjeni su i prvi pomaci u vidu smanjenja administrativnih barijera tako da je cijeli proces brži, a u listopadu prošle godine, odmah nakon izglasavanja zakona, dodijeljene su dozvole za istraživanje geotermalnih voda u energetske svrhe za dva istražna prostora: Slatina 2 i Slatina 3. Usvajanje tog zakona je ozbiljan pomak, no na njemu treba intenzivno raditi. Na kraju će ipak sve ovisiti o interesu investitora, kojima poslovno okruženje mora biti privlačno, interesu lokalnih zajednica i korisnika te o tržišnim uvjetima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:56