ANALIZIRAMO

Financijski stručnjak otkriva kakve nas plaće očekuju u 2023., sve će ovisiti o dvije stvari do kraja godine

Rast plaća ove godine trebao bi slijediti nominalne stope rasta, procijenjuju analitičari Zabe

Ilustrativna fotografija

 Tom Dubravec/Cropix

Raspoloživi dohodak građana u 2023. ovisit će uvelike o očekivanom usporavanju inflacije i rastu plaća. Prema posljednjim projekcijama Hrvatske narodne banke, 2022. bi trebala završiti realnim rastom BDP-a od 6,3 posto, a u 2023. realni rast BDP-a mogao bi usporiti na 1,4 posto. U HNB-u očekuju da će finalni podaci za 2022. pokazati kako je inflacija potrošačkih cijena na razini cijele godine snažno ubrzala na 10,6 posto, a zatim će u ovoj godini usporiti na 7,5 posto.

Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, procjenjuje da bi rast u 2022. trebao biti malo ispod 6 posto, a ove godine usporiti na oko 1,5 posto. Istovremeno, Dolenec očekuje da bi inflacija tijekom 2022. godine trebala biti između 10 i 11 posto, a tijekom 2023. usporavati, prateći sličan trend kao i u europodručju. "No, prosjek bi trebao ostati oko razine od sedam posto, iako bi se do kraja godine, ne bude li novih iznenađenja, trebala spustiti do razine oko 3 posto. Najveći rizik je prilagodba cijena energenata pri potrošačima i poduzećima, koja dosad nije reflektirala promjene na veleprodajnom tržištu ni plina ni struje. Osim toga, ulaskom u europodručje, zbog procesa konvergencije, očekivano je da inflacijski pritisci u Hrvatskoj ostanu iznad onih u europodručju", ističe Hrvoje Dolenec.

Prema njegovim procjenama, rast plaća u 2022. godini trebao bi "loviti" nominalne stope rasta, a uz usporavanje inflacije, to bi 2023. godine moglo donijeti blag oporavak realnih dohodaka. Zaposlenost bi samo blago trebala pasti, a tek dublja kriza mogla bi izazvati veće poremećaje na tržištu.

"Kamatne stope očekivano će rasti u 2023. godini: ‘depo‘ kamatna stopa Europske središnje banke trebala bi dosegnuti razinu između 2,5 i 3 posto, a tako bi se onda trebale kretati i kratkoročne kamatne stope poput Euribora. Amortizer rasta kamatnih stopa za Hrvatsku su uvođenje eura, visoka konkurencija banaka i povišena likvidnost sustava, koja će se dodatno pojačati do kraja ove godine, oslobađanjem likvidnosti ‘zaključane‘ u obveznim pričuvama i zbog udovoljavanja omjeru pokrivenosti devizne pasive deviznom aktivom (FX omjer)", analizira Hrvoje Dolenec.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 00:13