Europska unija napušta politiku ograničavanja cijene plina

U susret isteku "price gapa" ili ograničenja burzovnih cijena plina, koji Europska komisija (EK) primjenjuje od 2022. kako bi ograničila rast cijene tog energenta na više od 180 eura za megavatsat, među dionicima na tržištu pojavile su se spekulacije da će EK ukinuti "price gap", ali i inicijative da se ta mjera produlji s izmijenjenim pragom.

- Mislim da bi Europska unija u ovome trenutku trebala obnoviti ‘price gap‘, ali ne na cijeni od 180 eura, nego na cijeni od 50 do 60 eura. Mi to tražimo - poručio je talijanski ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin.

Ključni dio njegove poruke je "u ovom trenutku", što se odnosi na odluku Ukrajine da ne produlji ugovor s Rusijom o transportu plina u Srednju Europu.

- Produljenje ograničenja cijena zakočile bi čisto financijske transakcije koje nemaju veze s plinom kao energentom, a istodobno opterećuju kućanstva i poduzeća - upozorio je Fratin.

Zanimljivo je da inicijativa za produljenje "price gapa" dolazi iz Italije, iako ona više nije među značajnijim uvoznicima ruskog plina u EU, a i njezina skladišta plina u tekućoj sezoni grijanja ne prazne se brže nego u prethodnim godinama, što je, primjerice, slučaj s Nizozemskom, Francuskom i Danskom. Kao i većina europskih zemalja, Italija je ruski plin zamijenila norveškim i LNG-jem, prvenstveno iz Alžira.

Smirivanje tržišta

U povodu Fratinove inicijative, agencija Reuters podsjeća kako je tržište na ukrajinsku blokadu ruskog plina reagiralo rastom cijena na više od 50 eura za megavatsat, odnosno na "najvišu razinu cijena u posljednjih godinu dana". Isti izvor navodi kako su analitičari američke banke Goldman Sachs izašli s procjenom da bi burzovne cijene plina mogle otići na 84 eura za megavatsat zbog prekida dotoka ruskog plina u Europu preko Ukrajine. Kada je EK u prosincu 2023. donijela odluku da se "price gap" produlji do 31. siječnja 2025., Reutersu je izvor u Komisiji prenio stav kako je "analiza pokazala da bi bilo opravdano produljiti ograničenje cijene na sljedeću godinu i nastaviti koristiti zaštitu koju nam pružaju od bilo kakvih potencijalnih skokova cijena na tržištu".

S druge strane, izvor iz Komisije prenio je portalu Montel News da bi EU 31. siječnja mogla prekinuti s praksom "price gapa". Kao razloge ukidanja isti izvor navodi činjenicu da se prag od 180 eura za megavatsat nikada nije aktivirao jer cijene nikada nisu dosegle tu razinu, kao i smirivanje tržišta nakon šokova koji su nastali sredinom 2022. kada su burzovne cijene plina dostizale cijene od 300 eura za megavatsat. Prije energetske krize, podsjetimo, cijene plina na europskim su se burzama kretale oko 25 eura za megavatsat.

Oslanjanje na LNG

Analizirajući opravdanost uvođenja "price gapa", Corrado Botta s Instituta za istraživanje europskih javnih politika Bocconi napominje, među ostalim, kako se prag od 180 eura za megavatsat aktivirao uz uvjet da burzovne cijene na toj razini traju tri dana i uz još jedan uvjet da su u tom razdoblju za 35 eura veće od referentnih globalnih cijena ukapljenog prirodnog plina ili LNG-ja.

- Povećano oslanjanje na uvoz LNG-ja izlaže Europu kratkoročnim fluktuacijama cijena. Nakon Hamasova napada 7. listopada 2023. cijena plina na nizozemskoj burzi doživjela je nagli i značajan porast, skočivši više od 40 posto, s 38,23 eura za megavatsat na 53,98 eura za megavatsat u samo pet dana. Ovaj skok potaknut je izvješćima o padu egipatskog uvoza plina na nulu jer Egipat igra ključnu ulogu kao uvoznik plina iz Izraela i dobavljač LNG-ja Europi - napominje Botta.

Drugim riječima, proizlazi iz analize Bocconija, cijene plina na Starom kontinentu u posljednje dvije godine postale su ovisne o događanjima na Bliskom istoku i u Aziji, što usložnjava zadaću kontroliranja tržišnih šokova.