Europska komisija zadržala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu na 2,6 posto

Europska komisija u četvrtak je povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu s 2,9 na tri posto, za ovu godinu je zadržala raniju procjenu od 2,6 posto, a za sljedeću predviđa rast od 2,3 posto. Procjenjuje se da je realni rast BDP-a u 2019. godini povećan na tri posto.

"Ojačana je domaća potražnja, potaknuta zamjetnim porastom investicija i državne potrošnje, dok su nastavak poboljšanja na tržištu rada i niska inflacija poduprli privatnu potrošnju", navodi Komisija u privremenim zimskim prognozama.

U prethodnim, jesenskim ekonomskim prognozama objavljenima 7. studenoga 2019., Komisija je procijenila da će hrvatski BDP prošle godine rasti 2,9 posto, 2020. godine 2,6 posto, a 2021. godine 2,4 posto. Komisija četiri puta godišnje objavljuje procjene rasta gospodarstva svih zemalja članica. Dva puta, u proljeće i jesen, objavljuje sveobuhvatne prognoze, dok su zimske i ljetne privremene i sadrže samo podatke o kretanju BDP-a i inflaciji. Komisija navodi da bi domaća potražnja trebala ostati glavni pokretač gospodarskog rasta. Hrvatska bilježi veliki rast izvoza, ali je još brži rast uvoza.

Očekuje se kako će se rast potrošnje kućanstava smanjiti, ali će i dalje biti potkrijepljen rastom realnoga raspoloživog dohotka, budući da se očekuje daljnji pad nezaposlenosti, koja je ionako na rekordno niskim razinama. Komisija očekuje i nastavak snažnog rasta investicija, čemu u prilog ide sve veći opseg dospjelih projekata financiranih sredstvima EU-a iz programskog razdoblja 2014. –2020.

Očekuje se umjeren rast izvoza, u skladu s nižim rastom glavnih trgovinskih partnera u Hrvatskoj, trgovinskim neizvjesnostima i ograničenim opsegom daljnjeg rasta u turističkom sektoru. Snažna domaća potražnja poticat će rast uvoza, ali se očekuje da će se on smanjiti ove i sljedeće godine. Nakon što je 2019. godine poboljšan, doprinos neto izvoza bi se trebao smanjiti te se ponovno stabilizirati sljedeće godine. Stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u prošloj se godini u odnosu na 2018. prepolovila, zbog negativne inflacije za cijenu neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, što je rezultat promjena stope PDV-a.

Budući da se učinak promjene stope PDV-a smanjuje, očekuje se da će pritisci na plaću na tržištu rada i snažna domaća potražnja potaknuti povećanje inflacije u 2020. i 2021. godini, unatoč pretpostavljenom padu cijena energije. Inflacija bi trebala porasti na 1,5 posto 2020. i 17 posto 2021. godine.