Europska komisija smanjuje broj tvrtki koje će morati podnositi izvješća o održivosti

Europska komisija će smanjiti broj tvrtki koje su obavezne redovito sastavljati izvješća o održivosti. Trenutačno se pravila odnose na tvrtke koja ispunjavaju barem dva od tri kriterija - imaju više od 250 zaposlenih, ukupnu aktivu veću od 20 milijuna eura ili neto prihod od 40 milijuna eura. Prema novom paketu prijedloga za pojednostavnjenje pravila EU-a, povećanje konkurentnosti i oslobađanje dodatnih investicijskih kapaciteta to će se u budućnosti odnositi samo na one s više od tisuću zaposlenika i neto prometom većim od 450 milijuna eura što znači da mala i srednja poduzeća više nisu obavezna izvještavati o održivosti. Ideja je da obveznici izvješćivanja budu upravo ona najveća poduzeća koja će vjerojatno više utjecati na klimu i okoliš pa čak 80 posto malih i stednjih poduzeća više neće biti obuhvaćeno Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti. Osim toga, do 2028. se odgađa primjena zahtjeva za izvješćivanje za poduzeća na koja se trenutačno primjenjuje Direktiva.

Europska komisija objašnjava da se prvi skupni paketi, u kojima su objedinjeni prijedlozi u nekoliko povezanih područja regulative, odnose se na dalekosežno pojednostavnjenje u područjima izvješćivanja o održivom financiranju, dužne pažnje za održivo poslovanje, taksonomije EU-a, mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama i europskih programa ulaganja. Time će se do kraja ovog mandata administrativno opterećenje smanjiti za najmanje 25 posto, odnosno u slučaju malih i srednjih poduzetnika za 35 posto. Konzervativna je procjena da će to donijeti uštede od oko 6,3 milijarde eura na godišnjim administrativnim troškovima i mobilizirati dodatni javni i privatni investicijski kapacitet od 50 milijardi eura za potporu prioritetima politike.

Novim paketom promjena će se uvesti prag financijske značajnosti za izvješćivanje o taksonomiji, a predlošci za izvješćivanje smanjiti za oko 70 posto.

"Pojednostavnit će se najsloženiji kriteriji načela „ne nanosi bitnu štetu” za sprečavanje i kontrolu onečišćenja zbog korištenja i prisutnosti kemikalija koji se horizontalno primjenjuju na sve gospodarske sektore u okviru taksonomije EU-a. To je prvi korak u reviziji i pojednostavnjenju svih takvih kriterija tog načela", objašnjavaju iz Europske komisije u priopćenju.

U dokumentu se detaljno navode i planovi za promjenu Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje kojom se želi osigurati da tvrtke riješe pitanja ljudskih prava i okoliša u svojim opskrbnim lancima tako da dubinski analiziraju sve tvrtke koji su njegov dio. Novi nacrt od tvrtki pak zahtjeva da detaljno procjene samo svoje izravne poslovne partnere i podružnice. Umjesto svake godine opskrbni bi se lanac pratio svakih pet godina i to samo u slučaju da tvrtka ima više od 500 zaposlenika. Osim toga, poduzeća će dobiti više vremena da se pripreme za ispunjavanje novih zahtjeva: za najveća poduzeća primjena zahtjeva u pogledu dužne pažnje za održivo poslovanje odgodit će se za godinu dana (do 26. srpnja 2028.), a smjernice će se donijeti godinu dana ranije (do srpnja 2026.).

Glavna promjena mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) bit će izuzimanje malih uvoznika iz obveza u okviru tog mehanizma, uglavnom MSP-ova i pojedinaca. To su uvoznici koji uvoze male količine robe obuhvaćene tim mehanizmom, na koju otpada vrlo malen dio ugrađenih emisija koje ulaze u Uniju iz trećih zemalja. To se postići uvođenjem kumulativnog godišnjeg praga od 50 tona po uvozniku, što znači da oko 90 posto uvoznika, uglavnom MSP-ova, više neće imati obveze u okviru tog mehanizma. Istovremeno će njime i dalje biti obuhvaćeno više od 99 posto emisija.

"Novi paket prijedloga je velik korak naprijed u stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja koje će poduzećima iz Unije pomoći da rastu, uvode inovacije i otvaraju kvalitetna radna mjesta", poručuju iz Komisije.

Prema pisanju Reutersa, ovo je i svojevrsni odgovor na poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europska unija ubrza napore za smanjenje regulative i povećanje konkurentnosti kako bi se spriječila zaostajanje za drugim razvijenim zemljama. Istaknuo je to u svom obraćanju u sklopu godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, a poslovni čelnici su ga podržali. Europska unija se i sama suočava s podijeljenim mišljenjima zemalja članica po tom pitanju - dok dio njih (uključujući Njemačku i Francusku) žele slabija pravila o zelenom izvješćivanju, drugi dio zemalja tvrde da su ta pravila ključna za podržavanje vrijednosti Europske unije o okolišu i ljudskim pravima.

Najveći klub zastupnika u Europskom parlamentu - Europska pučka stranka (EPP) - u utorak je poručio da će nadolazeći zakonodavni paket Omnibus pojednostaviti poslovanje u Europi.

- Smanjenje nepotrebne birokracije i pojednostavljenje pravila ključno je za rast, radna mjesta i budući prosperitet. Sada poduzimamo ključni korak da oživimo naše gospodarstvo i oslobodimo njegov potencijal - izjavio je Tomas Tobé, zastupnik u Europskom parlamentu i glasnogovornik skupine EPP-a za Omnibus paket pojednostavljenja.

U sklopu Europskog zelenog plana (EU Green Deal), Unija je usvojila niz direktiva kako bi prisilila poduzeća da se pozabave svojim utjecajem na klimatske promjene. Cilj je bio uskladiti se s inicijativama Pariškog sporazuma, međunarodnog ugovora potpisanog 2015., koji između ostalog cilja na postizanje nulte neto stope emisije stakleničkih plinova do 2050. Taj se pojam odnosi na ravnotežu između količine emitiranih i uklonjenih stakleničkih plinova.

Europska unija se tom zadatku posvetila kroz tri ključne zakonodavne mjere. Najprije je 2020. usvojena EU taksonomija za održive aktivnosti kako bi se stvorio sustav klasifikacije za tvrtke i investitore kako bi znali koje se aktivnosti smatraju zelenim ili klimatski prihvatljivim. Tri godine kasnije stigla je Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti koja je postavila zahtjeve za izvještavanje kompanija o svim relevantnim ekološkim, društvenim i upravljačkim radnjama. Treća zakonodavna mjera bilo je usvajanje prije spomenute Direktive o korporativnoj održivosti Due Diligence u svibnju 2024.