Europska komisija blago smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2019.

Europska komisija blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.

U privremenim zimskim ekonomskim prognozama, objavljenim u četvrtak u Bruxellesu, Komisija procjenjuje i to da bi u 2020. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti 2,6 posto, dok za prošlu, 2018. procjenjuje da će rast iznositi 2,8 posto.

Te dvije procjene Komisija nije promijenila u odnosu na njezine jesenske prognoze iz studenoga prošle godine, dok je procjenu rasta za 2019. snizila s 2,8 na 2,7 posto.

U 2018. blago usporen rast

Rast od 2,8 posto u 2018. predstavljao bi blago usporavanje u odnosu na 2017. godinu, kada je BDP ojačao 2,9 posto. U prva tri tromjesečja 2018. gospodarstvo je poraslo za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Podatke za četvrto lanjsko tromjesečje i cijelu prošlu godinu Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem veljače.

Komisija u svojim procjenama navodi da je lanjski rast u velikoj mjeri bio potaknut privatnom potrošnjom, dok je izvoz u drugoj polovici godine ponešto usporio, poglavito u susjedne zemlje, koje nisu članice EU-a.

Komisija očekuje da će privatna potrošnja i dalje ostati glavni pokretač rasta, zahvaljujući sve boljim uvjetima na tržištu rada, pozitivnom povjerenju potrošača, niskim kamatama i niskoj inflaciji.

Dodaje da podaci iz 2018. sugeriraju da će se nastaviti dinamični rast zaposlenosti i snažan pad stope nezaposlenosti.

- Privatne investicije će nastaviti umjereno rasti jer tvrtke imaju povoljne uvjete financiranja. Planirano povećanje u isplati sredstava iz europskih fondova trebalo bi dati snažan poticaj javnim investicijama, koje će ipak ostati ispod razina na kojima su bile prije recesije - navodi se u procjenama Komisije.

Usporavanje rasta izvoza

U 2019. godini moglo bi se, smatra Komisija, nastaviti blago usporavanje rasta BDP-a.

- S obzirom na očekivano usporavanje u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, izvoz roba će vjerojatno rasti sporije nego prethodnih godina - navodi se u prognozama.

No, izvoz usluga nastavit će ostvarivati dobre rezultate na osnovu znatno produljene turističke sezone i velikih investicija u luksuzne hotele proteklih godina.

- Zbog snažne domaće potražnje, snažno će rasti uvoz roba, a taj će rast blago usporiti u projicirano razdoblju. To dovodi do sve veće neravnoteže u trgovini robama - navodi Komisija.

Očekuje, također, da će inflacija ostati relativno niska, unatoč većem raspoloživom dohotku i nedavnom povećanju cijena energije.

- Očekuje se da će pritisak na plaće ojačati, s obzirom na nastavak smanjenja nezaposlenosti - navodi se u prognozama.

Komisija procjenjuje da će inflatorni pritisci ostati prigušeni, zahvaljujući smanjenju stope PDV-a na neke prehrambene proizvode, najavljenom smanjenju opće stope PDV-a za jedan postotni bod sljedeće godine i stabilizaciji cijena roba.

Tako Komisija procjenjuje da će inflacija u ovoj i idućoj godini iznositi oko 1,4 posto.

Procjene EK u skladu s ostalima

Procjene Komisije u sladu su s očekivanjima ostalih analitičara. Prema nedavnoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2019. mogao iznositi 2,7 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,5 do 3 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB), pak, u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 2,7 posto.

Svjetska banka procjenjuje da bi rast u 2019. mogao iznositi 2,8 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od 2,6, a Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) od 2,5 posto. Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva za 2,9 posto.

Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju. Od ljeta prošle godine Komisija se vratila na pretkrizni ritam objavljivanja prognoza tako da dva puta svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze - proljetnu i jesensku - te dvije privremene prognoze - zimsku i ljetnu.