Europa je u prvoj polovici 2026. uvezla više ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Yamala, vodećeg ruskog LNG projekta, nego ikad prije. Pritom je preuzela gotovo sav LNG proizveden u sibirskom postrojenju, a to se sve događa samo nekoliko mjeseci prije stupanja na snagu zabrane Europske unije na uvoz ruskog plina, izvještava Financial Times.
Kupnja LNG-ja iz postrojenja Yamal LNG, koji kontrolira privatna ruska kompanija Novatek, u prvih šest mjeseci ove godine dosegnula je rekordnih 9,89 milijuna tona. To je 18 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci analitičke kompanije Kpler. Te brojke jasno pokazuju koliko Europa i dalje ima važnu ulogu u održavanju ključnog ruskog energetskog projekta dok rat Moskve protiv Ukrajine ulazi u petu godinu, zaključuje britanski medij.
Prema procjenama nevladine organizacije Urgewald, Europa je za te isporuke platila oko šest milijardi eura. Najveći europski kupci bili su Francuska, Belgija i Španjolska. U prvoj polovici 2026. iz projekta Yamal uvezle su 3,6 milijuna, 2,9 milijuna odnosno 2,7 milijuna tona LNG-ja, pokazuju podaci Kplera.
Sebastian Rötters, stručnjak za sankcije iz Urgewalda, nazvao je te brojke "zapanjujućima". Posebno je istaknuo da se takav rast uvoza "ne događa u vakuumu", nego u razdoblju nakon što je Rusija pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i civilne ciljeve.
Kako funkcioniraju zabrane?
Pravila Europske unije već zabranjuju kupnju ruskog LNG-ja na temelju kratkoročnih ugovora. To znači da za svaki teret iz Yamala koji stiže u Europu carinske vlasti zemlje uvoznice moraju potvrditi da je plin kupljen na temelju dugoročnog ugovora. No od 1. siječnja 2027. na snagu stupa zabrana EU na uvoz ruskog LNG-ja prema dugoročnim ugovorima. Rusija će zbog toga morati pronaći alternativne izvozne pravce. Uvoz ruskog plina plinovodima bit će zabranjen kasnije iste godine.
Projekt Yamal LNG službeno je otvorio ruski predsjednik Vladimir Putin 2017. godine. Danas je to najveći ruski proizvođač ukapljenog prirodnog plina, s projektiranim proizvodnim kapacitetom od 17,4 milijuna tona godišnje, iako stvarna proizvodnja često premašuje tu razinu. Uz Novatek, koji je većinski vlasnik, udjele u projektu imaju francuski TotalEnergies i kineski CNPC.
Europa je dosad bila ključna za izvoz LNG-ja iz Yamala. Postrojenje se nalazi na ruskom Arktiku, a plin prevozi ograničen broj posebnih tankera klase Arc7 koji mogu ploviti kroz zaleđena mora.
Budući da tih brodova nema mnogo, za Yamal je važno da LNG iskrcaju u obližnjim europskim lukama i što se prije vrate po novi teret. Slanje plina izravno prema Aziji sjevernim morskim putem traje dulje, rizičnije je i usporava povratak tankera, čime se smanjuje količina LNG-ja koju Yamal može izvesti.
Dok je Europa u prvoj polovici godine povećala uvoz LNG-ja iz Yamala, količina plina poslana prema Aziji pala je čak 74 posto, na nešto više od 510.000 tona. Isporuke iz Yamala prema Aziji obično rastu tijekom ljeta, no ove je godine prema istoku dosad otišlo znatno manje LNG-ja. Paradoksalno, jedan od glavnih razloga je zabrinutost pojedinih međunarodnih brodarskih kompanija, osiguravatelja i financijskih institucija zbog mogućeg izlaganja sankcijama Europske unije, navode izvori upoznati sa situacijom.
Ovisnost o europskim brodogradilištima
Tankeri prilagođeni plovidbi kroz led, koji prevoze LNG iz Yamala, i dalje uvelike ovise o europskim brodogradilištima kada je riječ o popravcima i održavanju. Među njima su Damenovo brodogradilište u Brestu u Francuskoj te Fayard A/S u Danskoj.
"Yamal LNG ovisi o maloj i specijaliziranoj floti, europskim lukama i europskim uslugama kako bi mogao nastaviti izvoziti plin. Europa mu i dalje osigurava sve troje", rekao je za Financial Times Rötters iz organizacije Urgewald.
Izvršni direktor TotalEnergiesa Patrick Pouyanné upozorio je u veljači da bi nova europska zabrana mogla prisiliti kompaniju da potpuno prestane izvoziti LNG iz Yamala, a ne samo da obustavi isporuke u Europsku uniju. Razlog su, kako je rekao, nejasno formulirana pravila zabrane.
Teško bez ruskog plina
Unatoč sankcijama i višegodišnjem smanjivanju energetske ovisnosti o Moskvi, Europska unija početkom 2026. još nije potpuno prekinula uvoz ruskih energenata. Prema službenim podacima Europske komisije, EU je tijekom 2025. iz Rusije uvezla oko 36 milijardi kubičnih metara plina, a ruski plin činio je približno 12 posto ukupnog europskog uvoza. Za usporedbu, prije ruske invazije na Ukrajinu taj je udio iznosio oko 45 posto.
Rusija je i početkom 2026. ostala drugi najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina za Europsku uniju. Prema Eurostatu, u prvom tromjesečju na nju je otpadalo 17,3 posto ukupnog uvoza LNG-ja u EU, dok je vodeći SAD držao 57,4 posto tržišta.
Kod nafte je pad ovisnosti o Rusiji bio mnogo izraženiji. Udio ruske nafte u ukupnom europskom uvozu pao je s 27 posto početkom 2022. na oko dva posto u 2025. godini, a rusku naftu uvozile su još samo dvije članice EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....