Da bi sezona grijanja i opskrba plinom u Europi ove godine mogli biti opterećeni dodatnim upitnicima, pokazalo se već prvog dana ove godine, kada je u srednju Europu prvi put nakon 40 godina prestao pritjecati ruski plin. Taj su scenarij upravo na stranicama Svijeta energije još sredinom prošle godine predvidjeli iz najvećeg hrvatskog i regionalnog trgovca plinom Prvog plinarskog društva (PPD), upozorivši da je iz Ukrajine tijekom 2024. bilo više signala da neće potpisati novi ugovor s Rusijom o tranzitu plina plinovodom Yamal preko Ukrajine u Slovačku, Češku, Mađarsku, Austriju i druge zemlje.
Na blokadu ruskog plina nadovezali su se nešto oštrija zima i dodatno jačanje energetskih sankcija SAD-a i saveznika Rusiji, pa su europske medije sredinom siječnja preplavili alarmantni prilozi o ubrzanom pražnjenju skladišta plina, mogućim nestašicama i rapidnom rastu cijena.
- Na tržištu plina ne događa se ništa dramatično, niti izvan očekivanih okvira - kaže nam član Uprave PPD-a Zvonimir Šibalić. Samo nas je, dodaje Šibalić, nekoliko natprosječno toplih zima uljuljkalo.
- Zadnjih tjedana preplavili su nas naslovi o ubrzanim pražnjenjima skladišta, ali moramo stvari staviti u kontekst. Da, skladišta plina su se u proteklom razdoblju intenzivnije praznila zbog hladnijeg vremena i povećane potrošnje. Samo ne smijemo nikad zaboraviti da je to njihova primarna svrha, dakle osiguravanje pokrivanja vršne potrošnje tijekom zimskih mjeseci - podsjeća član Uprave PPD-a. Navodi podatke da su zemljama Europske unije skladišta trenutačno zapunjena između 40 posto i 70 posto, s prosječnom popunjenošću od 56 posto. S druge strane, dodaje, postoje i iznimke, Portugal s 98 posto popunjenosti i Švedska s 88 posto.
- Sve ove razine zapunjenosti, općenito govoreći, dovoljne su za pokrivanje preostalih zimskih mjeseci, pod uvjetom da ne dođe do značajnih i neplaniranih prekida u veleopskrbi - zaključuje Šibalić.
Kratkotrajni skok
U osvrtu na, može se kazati, povijesni prekid uvoza ruskog plina najkraćim putem u srednju Europu, naš sugovornik potvrđuje kako je taj događaj obilježio početak godine na tržištu, ali da su akteri su bili spremni.
- U ovom trenutku možemo reći da je tržište uspješno prebrodilo taj udar zahvaljujući prilagodbi tokova plina. Nije to bio neočekivani potez Ukrajine, njezino političko vodstvo ga je dugo najavljivalo - napominje član Uprave PPD-a.
Što se tiče burzovnih cijena, kaže Šibalić, prije samog fizičkog prekida opskrbe iz Rusije došlo je do skoka cijena od pet do šest eura po megavatsatu jer je postalo jasno da u zadnji tren neće doći do dogovora o produljenju ugovora o tranzitu. No, dodaje, taj je privremeni skok nestao već nakon tjedan dana zahvaljujući toplijem vremenu u tim danima koje je smanjilo potražnju za plinom.
- Ako govorimo o samoj fizičkoj opskrbi, vidjeli smo značajne promjene u tokovima plina u zemljama najviše pogođenima prekidom opskrbe, poput Austrije i Slovačke. Plin sada više ne dolazi s istoka, već sa sjevera i juga, preko Njemačke i Italije koje imaju dovoljno slobodnih LNG kapaciteta za pokrivanje cjelokupnog manjka nastalog zbog prekida. Ipak, Slovačka je u ovoj situaciji prošla nešto lošije jer je izgubila prihode od tranzita ruskog plina te sada plaća višu cijenu transporta kako bi uvezla plin iz Njemačke i Mađarske - komentira naš sugovornik.
Iako Yamal više nije u upotrebi, oko ulaska ruskog plina na europsko tržište u europskoj javnosti raspredaju se razne "urbane legende", do toga da se u Europu iz Azerbajdžana i Kazahstana, osim plina iz kaspijskih nalazišta spomenutih država, zapravo uvozi plin iz Rusije nakon što u azerbajdžansku i kazahstansku plinsku mrežu uđe iz Sibira. Govori se i o povećanju uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Rusije tankerima u njemačke i nizozemske luke otkako je, 2022., između Njemačke i Rusije prestao funkcionirati plinovod Sjeverni tok.
- Prekid opskrbe plinovodom Yamal preko Ukrajine može se smatrati simbolom razlaza Europe i Rusije u pogledu plinskih tokova. No, ruski plin i dalje dolazi na europsko tržište drugim putem. Mađarska i Srbija se, primjerice, i dalje opskrbljuju ruskim plinom, dok su znatne količine ruskog LNG-ja prisutne na tržištu. Primjerice, uvoze se u centar Europske unije, u Belgiju - komentira član Uprave PPD-a. Eventualni povratak ruskog plina na europsko tržište u značajnijim količinama prvenstveno će ovisiti o političkim okolnostima i razrješenju sukoba u Ukrajini, zasad se to ne čini nimalo realnim, smatra Šibalić.
- Ne vidim ni kako bi, primjerice, buduća poslijeratna Ukrajina, kao veliko tržište, ikad više mogla kupovati ruski plin. No, činjenica je da ruski plin, zbog izgrađene i uvelike amortizirane infrastrukture, i dalje ima potencijal za najnižu cijenu u usporedbi s konkurencijom. Samo ponavljam, to nije pitanje tržišta nego politike - ocjenjuje naš sugovornik.
Prekid "price gapa"
Da je siječanj vrlo bitan mjesec za tržište potvrđuje i skori istek "price gapa" Europske unije. Riječ je o odluci Europske unije o produljenju ili prekidu ograničavanja burzovnih cijena plina koja je uvedena u jeku energetske krize, ali uz obvezu da se razmatra svakih šest mjeseci. Sadašnji "price gap" na burzovne cijene plina istječe 31. siječnja, a iz više izvora u europske medije procurile su najave da novog produljenja ograničavanja cijena neće biti. U osvrtu na moguće ukidanje ‘price gapa‘ u PPD-u polaze od dosadašnjeg učinka te mjere.
- Logično je da pri odlukama o produljenju ili ograničavanju određenih mjera prvo uzmete u obzir njezine dosadašnje rezultate. Ako analiziramo odluku Europske unije o tzv. price gapu, jasno je kako je ograničenje postavljeno prilično visoko, a trenutačna tržišna cijena plina nije niti blizu postavljenog praga - komentira Zvonimir Šibalić. Europsko tržište, dodaje, u međuvremenu je uspješno pronašlo nove izvore opskrbe i uvelike nadomjestilo rupu nastalu prekidom opskrbe iz Rusije.
- Većina zamjenskog plina dolazi iz LNG-ja, što je dodatno smanjilo ovisnost o jednom izvoru opskrbe. LNG omogućuje veću fleksibilnost u izboru dobavnih pravaca i dobavljača u usporedbi s tradicionalnim plinovodima. Stoga očekujemo da će Europska unija dobro procijeniti koristi i potencijalne rizike te donijeti odluku koja će u fokusu primarno imati u vidu stabilnost i fleksibilnost tržišta u budućem razdoblju - kaže naš sugovornik.
Gledajući globalnu važnost plina i LNG-ja, nema mjesta čuđenju što je jedna od prvih odluka novog američkog predsjednika Donalda Trumpa bila deblokada ulaganja u LNG u SAD-u. Prethodna vladajuća garnitura u Bijeloj kući, podsjetimo, početkom 2023. donijela je odluka da se nove dozvole za gradnju LNG terminala i procedure za izdavanje dozvola za istraživanje LNG-ja na američkom tržištu do daljnjeg ne odobravaju i ne pokreću zbog "zelene agende" koja i plin stavlja među energente koje treba napustiti. U PPD-u potvrđuju kako će spomenuta Trumpova odluka imati odraz i na europsko tržište.
- Budući da je Europa jedno od najbližih tržišta za američki LNG, dodatni izvori i povećanje ponude LNG-ja mogu pozitivno utjecati na europsko tržište plina u vidu smanjenja cijena. Osim ulaganja u nove LNG terminale, bitno je i najavljeno povećanje proizvodnje plina u SAD-u koje može dodatno smanjiti cijene na samom izvoru LNG-ja, što bi se moglo reflektirati i na konačne troškove uvoza za Europu - ocjenjuje Zvonimir Šibalić. Dodaje kako razvoj novih LNG-jevih projekata u Kataru te ulazak novih igrača na tržište plina kroz plinovode iz srednje Azije dugoročno mogu imati pozitivni učinak i potencijalno smanjiti cijene, što bi, ističe naš sugovornik, osiguralo veću stabilnost za europske potrošače.
Azijska konkurencija
Europi je u nabavi plina od izvoznika poput Katara najveća konkurencija Azija za koju se pretpostavljalo da će biti sve veći potrošač kako se bude ubrzavao gospodarski razvoj Kine, Indije i drugih zemalja. U posljednje tri godine stalno se najavljuje rast potrošnje plina u Aziji koji će pogurnuti cijene na burzama prema gore. Nesporno je, prema ocjenama našeg i najvećeg regionalnog trgovca plinom, da postoji veza između europskog i azijskog tržišta.
- Europa je, zbog sve većeg udjela LNG-ja u svojoj opskrbi, značajno povezana s globalnim tržištem plina. To znači da će povećana potrošnja u Aziji, potaknuta gospodarskim rastom zemalja poput Kine i Indije te s njom povezano povećanje cijena, imati utjecaj i na europske burze plina. Dugoročno, ponavljam, ključna nepoznanica ostaje sudbina ruskog plina. Ako se Rusija snažnije okrene azijskom tržištu, dodatna ponuda mogla bi smanjiti cijene plina u Aziji. To bi posredno moglo imati pozitivan učinak i na Europu, budući da LNG tereti uvijek traže tzv. premium tržišta. Na taj način se izjednačavaju globalne cijene - upozorava član Uprave PPD-a.
Prelazak Europe s ruskog na plin na druge izvore koji su i prije rata u Ukrajini bili korišteni, ali im je sada povećan udio u ukupnom "kolaču" potrošnje poput norveškog plina, LNG-ja iz Katara i SAD-a, plina iz Azerbajdžana i Alžira, događa se unutar trenda smanjenja potrošnje plina u Europi. Uzroci za taj trend brojni su, od jačanja "zelene agende", preko recesije u Njemačkoj, do poskupljenja tog energenta. Čak su učestale ocjene da je LNG infrastruktura u Europi preizgrađena, da ne postoji potražnja za tolikim uvoznim kapacitetima.
Fleksibilnost prije svega
U odgovoru na pitanje koliko su utemeljene procjene o daljnjem smanjenju potrošnje plina i preizgrađenosti LNG infrastrukture, u PPD-u polaze od važnosti sigurnosti i fleksibilnosti opskrbe.
- Iako je potrošnja plina u Europi posljednjih godina u padu, važno je naglasiti da je infrastruktura, uključujući LNG terminale, ključna za buduću sigurnost opskrbe. Najvažnija kategorija u analizi LNG-ja je ipak fleksibilnost. LNG terminali osiguravaju veliku razinu fleksibilnosti, ali i značajno smanjuju ovisnost o jednom izvoru, što je Europa skupo platila u prošlosti - komentira Zvonimir Šibalić, navodeći primjer važnosti spomenute fleksibilnosti. Radi se o nedavnom prekidu proizvodnje plina u Azerbajdžanu koji je, napominje naš sugovornik, "izazvao skok cijena na jugoistoku Europe s vrlo diskontiranih TTF -4 eura za megavatsat na gotovo najvišu cijenu u Europi od TTF osam eura za megavatsat‘.
- Takvi događaji podsjećaju na potrebu za raznovrsnim izvorima opskrbe i adekvatnom infrastrukturom. Kad imamo takav tržišni poremećaj, onda ne govorimo o neiskorištenosti već hvalimo i cijenimo alternativu, fleksibilnost - upozorava Šibalić. Ističe kako su povećanje ponude te smanjenje cijena plina na europskom tržištu ključni za gospodarski oporavak.
- S pozornošću pratimo i izbore u Njemačkoj i što će ta zemlja raditi po pitanju energetike, ali jedna stvar ostaje jasna, LNG terminali omogućuju Europi da se promjenama u globalnim trendovima potrošnje, osiguravajući pritom konkurentnost i stabilnost na domaćem tržištu - zaključuje član Uprave PPD-a.
Sadržaj nastao u suradnji s PPD-om
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....