EU VALUTA

Euro slavi 20. rođendan: Hrvatska će uskoro postati 20. zemlja koja će ga uvesti, no je li opravdao očekivanja?

Neki se stariji ljudi do dan-danas nisu privikli na cijene u eurima, a većina ih vjeruje da su one jako povišene
 Andre Pain/AFP

Prije točno 20 godina, prvoga dana nove 2002., u optjecaj su službeno puštene novčanice i kovanice eura, no u bankama je ta valuta službeno bila u uporabi i tri godine prije toga. Bila je to tada najveća operacija zamjene novčanica u 12 država članica Europske unije. Novac koji su klijenti imali na računima u bankama automatski se iz nacionalnih valuta pretvarao u euro.

No u to su vrijeme građani mnogo više držali gotovinu nego danas pa su se ispred banaka stvarali veliki redovi kako bi svoje njemačke marke, talijanske lire, francuske i belgijske franke, nizozemske guldene i austrijske šilinge pretvorili u eure. Procjenjuje se da neki do danas još nisu zamijenili sav novac te da je možda i više od osam milijardi eura u starim valutama ostalo na tavanima, u sefovima ili tako dobro skriveno negdje drugdje da ih ni sami vlasnici ne mogu pronaći.

Neki se stariji ljudi do dan-danas nisu privikli na cijene u eurima, a većina ih vjeruje da su one jako povišene. U restoranima u nekim selima u Francuskoj i Njemačkoj još se mogu vidjeti građani kako koriste "konvertor" koji im cijene u eurima prikazuje u staroj valuti koja je otišla u povijest prije točno 20 godina. Nacionalne banke u nekim državama eurozone još prihvaćaju novčanice starih valuta te ih mijenjaju u eure, tako da za one koji imaju marke ili šilinge - nije kasno.

Euro je danas valuta u 19 država članica Europske unije, odnosno za 340 milijuna građana. Hrvatska bi uskoro mogla postati 20. država članica Europske unije koja uvodi euro. Još dvije države, koje nisu ni članice EU-a, Crna Gora i Kosovo, kao svoju valutu koriste euro, ali to je njihova jednostrana odluka.

Predsjednik Europskog parlamenta David Sasolli rekao je kako je euro postao simbol nastojanja za ujedinjenje Europe. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pak smatra da je u prošlih 20 godina euro pridonio razvoju bez presedana u Uniji. A predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, najavivši da će učiniti sve kako bi se očuvala stabilnost cijena, rekla je kako će raditi i na tome da se euru da "novo lice", pa će novčanice dobiti i digitalnu viziju.

Gotovo svi lideri EU danas govore kako je uvođenje eura bio velik uspjeh i taj čin po utjecaju uspoređuju sa stvaranjem schengenske zone slobode kretanja i ukidanjem unutarnjih granica između država u toj zoni. Europska unija ima ambiciju euro pretvoriti u valutu koja će biti važna i po utjecaju u svijetu, izjavio je u povodu 20. rođendana eura i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

- Ako želimo promicati naše europske vrijednosti, ako želimo voditi u velikim stvarima u 21. stoljeću, trebat će nam globalna valuta koja će biti u skladu s našim ambicijama. Povećajmo stoga na današnji dan, na godišnjicu, našu odlučnost za kolektivno europsko djelovanje, i to jačanjem naše ekonomske i monetarne unije, te krenimo s vjerom naprijed - rekao je Michel.

Euro je danas druga najviše korištena valuta na svijetu, nakon američkog dolara. No za dolarom još značajno zaostaje. Dolar čini čak 60 posto globalnih vanjskih rezervi, a euro 20 posto.

"Može se reći da je euro imao prilično dinamičnih prvih 20 godina", napisali su u zajedničkom članku ministri financija država eurogrupe, a njihov trenutačni šef Paschal Donohoe iz Irske naglasio kako je euro pokazao snagu i u suočavanju s velikim financijskim krizama.

Euro je danas stabilna valuta, no bio je uzdrman tijekom grčke krize, kada se, zbog međudržavnih razlika u fiskalnoj stabilnosti, postavljalo i pitanje njegova opstanka. Ispostavilo se, naime, da Grčka nije dala točne podatke o stvarnom stanju priprema za uvođenje eura, a birokrati iz Bruxellesa namjerno su to prešutjeli zbog političkih razloga. Kriza se iz Grčke prelila u Portugal, Irsku i Španjolsku te na Cipar.

Sve te države morale su provoditi stroge mjere štednje jer ih je Unija spašavala golemim svotama novca kako bi spasila eurozonu. No Unija je i način na koji je prevladana ta kriza iskoristila kao dokaz da je euro snažan jer se može suočiti i s takvim situacijama. A lekcije koje su tada naučene poslužile su za reforme koje euro sada čine još stabilnijom valutom.

Danas je većina građana eurozone zadovoljna uvođenjem eura. Što se tiče porasta cijena, tješe se činjenicom da su one rasle i u državama koje nemaju euro. U euro vjeruju i građani Hrvatske iako ta valuta kod nas još nije formalno puštena u optjecaj. Kao turistička destinacija, i s velikom dijasporom u državama eurozone, Hrvatska je bila u dodiru s eurom od samoga početka. Javno mnijenje u Hrvatskoj trenutačno podupire uvođenje eura, ali mnogi sumnjaju da je država za to spremna. Čak 89 posto Hrvata već je koristilo novčanice i kovanice eura, najviše od svih u državama EU koje nemaju euro kao svoju valutu.

Prema rezultatima istraživanja koje je prošloga ljeta objavio Eurobarometar, uvođenje eura podržava čak 61 posto Hrvata. Većina ispitanih smatra da će, ukupno gledajući, uvođenje eura za državu imati pozitivan učinak. Čak 71 posto Hrvata drži da će se zbog uvođenja eura povisiti cijene, a 82 posto misli da će biti zloporabe pri uvođenju eura i zaokruživanju cijena. Zato 80 posto građana smatra kako bi tijekom uvođenja eura trebalo prikazivati cijene i u eurima i u kunama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 22:11