SNAŽAN ZAOKRET

EU banka ima novu strategiju za Hrvatsku: ‘Kombinacija eurozone i Schengena zaintrigirala je investitore‘

Razgovarali smo s Victoriom Zinchuk, direktoricom Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj


Victoria Zinchuk

 Ronald Gorsic/Cropix

Europska banka za obnovu i razvoj uskoro će predstaviti novu strategiju za Hrvatsku, ovaj put sa značajnim zaokretom prema zelenim sektorima ekonomije. Victoria Zinchuk, voditeljica zagrebačkog ureda, iz kojega se odnedavno upravlja i EBRD-ovim poslovima u Sloveniji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj, u svojoj, vjerojatno zadnjoj godini mandata zaključuje da su i Hrvatska, ali i EBRD, pred novim modelom razvoja.

Ured EBRD-a u Zagrebu postao je u siječnju ponovo regionalno središte za operacije EBRD-a u srednjoj Europi. Što mijenja tim širenjem fokusa?

- Zagrebački ured sada je središte regije, a to otvara i nove prilike za razmjenu znanja i iskustava. Lani je, primjerice, delegacija Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine posjetila Prag radi razmjene iskustava u upravljanju državnom imovinom. Hrvatska nadmašuje te zemlje u različitim segmentima, poput udjela energije iz obnovljivih izvora. Pomicanjem granica, ulaskom Hrvatske u Schengen i eurozonu, promijenilo se i razmišljanje ulagača. Oni sada u Hrvatskoj vide potencijalne partnere koje prije možda nisu zamijetili ili ih nisu zanimali.

Što se promijenilo hrvatskim ulaskom u eurozonu?

- Ključna je kombinacija eurozone i Schengena. To je izazvalo prilično jak, pozitivan odgovor investitora. Promjenu je izazvala i pandemija, koja je prekinula lance nabave, što je u nekim industrijama dovelo do povratka biznisa koji su bili izmješteni u neke druge, proizvodno jeftinije zemlje. Tu je Hrvatska također dobila novu priliku. Mnogi investitori sada razmišljaju o pokretanju poslovanja baš u Hrvatskoj, što nije bio slučaj u godinama prije pandemije, niti prije izbijanja rata u Ukrajini.

Je li u tom povećanju interesa ulagača za Hrvatsku došlo do neke promjene poželjnosti poslovnih sektora?

- Nikada me nije zanimala rasprava o hrvatskim potencijalima, svi se slažemo da su iznimni, no mene više zanimaju rezultati, a tu je i dalje na prvome mjestu sektor turizma. Hrvatska se, kao i mnoge druge zemlje, suočava s problemom manjka radne snage.

Želite li zaposliti radnike iz inozemstva, prvo morate riješiti problem njihova smještajai zdravstvenih usluga, a ako razmišljate dugoročno, i škole za njihovu djecu… To je čitava nova infrastruktura. Mislim da se ovdje nedovoljno razmišlja o mogućnostima javno-privatnog partnerstva, modela koji se u mnogim zemljama pokazao ključnim za razvoj infrastrukture. Propuštaju se prilike. Javno privatno partnerstvo može biti odličan model za škole, umirovljeničke domove, zdravstvene ustanove…

image

Viktorija Zinchuk

Biljana Blivajs/Cropix

Što je dovelo do značajnog porasta EBRD-ovih ulaganja u Hrvatskoj prošle godine?

- Moramo biti objektivni, mi nismo jedini, a ni najveći financijer u državi, govorimo o 300 milijuna eura. Stigli su nam neki novi klijenti, a mi smo također ponudili neke nove financijske proizvode.

Pojačali smo ulaganja u sektoru obnovljive energije. Snažan je porast interesa za financiranje, posebice kod većih i inovativnih tvrtki koje razmišljaju o novim načinima poslovanja i ulaganja u budućnost. Prednjačimo u podupiranju inovativnih i hrabrih ulaganja, a uložili smo 57 milijuna eura u proizvodnju obnovljive energije, uključujući zajam od 43 milijuna eura za izgradnju dviju vjetroelektrana, s ukupnim kapacitetom za opskrbu 85.000 kućanstava.

Promatramo razvoj privatnog sektora kroz povećanja produktivnosti i konkurentnosti te kroz jačanje njegovih izvoznih kapaciteta, priljeva izravnih stranih ulaganja i unapređenje vještina. Primjerice, naša podrška trgovačkom lancu Studenac nije rezultirala isključivo financiranjem njegova širenja i novih akvizicija, već i ulaganjem u inkluzivnost i održivost. Tvrtka danas ljudskim kapitalom upravlja učinkovitije, a također sudjeluje u inicijativi za integraciju raseljenih Ukrajinaca na hrvatsko tržište rada, što će njoj (ali i drugima) pomoći u zapošljavanju ukrajinskih izbjeglica.

EBRD je pokrenuo niz inicijativa za potporu hrvatskoj startup zajednici. Koliko je tehnološka industrija značajna u hrvatskom gospodarstvu?

- Hrvatska se definitivno može ponositi time što je rodno mjesto dvaju tehnoloških jednoroga, ali također postoji niz drugih inovativnih kompanija. Zanimljivo je i da hrvatski startupi nisu centralizirani isključivo u Zagrebu.

Prošle godine pokrenuli smo suradnju s lokalnom startup zajednicom u suradnji s Institutom za proizvodnju Sveučilišta u Cambridgeu. U sklopu ovog programa već je 12 startupa završilo proces strateškog promišljanja kroz individualni pristup po mjeri.

Tijekom 2022. EBRD je predstavio niz inovativnih financijskih instrumenata. U čemu je inovacija?

- Uložili smo 60 milijuna eura u održivu obveznicu koju je u Hrvatskoj prva izdala Raiffeisen banka (RBA). Sredstva investicije usmjerit će se u financiranje zelenih projekata poput energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, usklađenima s EBRD-ovim ‘Green Economy Transition‘ pristupom. Podržali smo i prvu hrvatsku ‘održivu obveznicu‘ koju je izdala tvrtka Meritus ulaganja; s ambicioznom strategijom održivosti, obvezali su se smanjiti ugljične emisije, kao i promicati rodnu jednakost, odnosno povećati zastupljenost žena u upravljačkim timovima. Konačno, nedavno smo s RBA uspješno zaključili prvu sintetsku sekuritizaciju u Hrvatskoj, kojom će se ostvariti optimizacija angažiranog kapitala, što se može koristiti za oslobađanje kreditnog potencijala i kreiranje novih poslovnih prilika. Svi ti projekti služe razvoju domaćeg tržišta kapitala.

U kojoj mjeri percepcija Hrvatske kao zemlje s visokom korupcijom utječe na razmišljanje investitora?

- Ne mislim da smo mi prava adresa za razgovor o korupciji. U našem poslovanju, iznimno smo selektivni u izboru projekata i klijenata. Mislim da upravo ta naša selektivnost kasnije legitimira naše klijente kao kvalitetne partnere.

image

Viktorija Zinchuk

Biljana Blivajs/Cropix/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 16:52