Potvrđen kraj programa

ECB prestaje ulijevati jeftini novac, ali ipak odgađa rast kamatnih stopa

Zbog posustajanja gospodarstva, nastavit će se reinvestirati prihod od dospjelih obveznica
Zastave EU ispred sjedišta EK u Bruxellesu
 Profimedia, Panthermedia

Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Europska središnja banka i službeno je potvrdila kraj programa kupnji obveznica kojim je u protekle četiri godine poticala ekonomiju eurozone i osigurala dugo razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa.

Ipak, to ne znači i zaoštravanje monetarne politike: ključne kamatne stope koje određuju cijenu kredita u gospodarstvu ECB namjerava zadržati na postojećim razinama od nula posto barem do kraja ljeta iduće godine. Ujedno će nastaviti reinvestirati prihod od dospjelih obveznica “kroz dulje vremensko razdoblje”, nakon što počne podizati ključne kamatne stope, što je dodatno relaksiranje u odnosu na raniju formulaciju da će to biti nakon završetka kupnji obveznica.

Prema riječima čelnika ECB-a Marija Draghija, odluka o reinvestiranju bila je jednoglasna s obzirom na naznake posustajanja gospodarstva eurozone, kao i brojne rizike, uključujući političku neizvjesnost, protekcionizam i nestabilnost financijskih tržišta. Stoga tržišni sudionici očekuju da razdoblje jeftinog novca u europodručju idu prema kraju, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, “ali da ipak neće prebrzo završiti”.

Što će to značiti za financijske uvjete u Hrvatskoj? Zbog specifičnosti domaćeg tržišta, što uključuje i nastavak iznimno ekspanzivne monetarne politike HNB-a, objašnjava Šošić, zaoštravanje financijskih uvjeta iz europodručja prelit će se na Hrvatsku s vremenskim pomakom i blažim intenzitetom.

- Građani koji imaju kredite vezane uz Euribor mogli bi se već kod iduće promjene kamatne stope suočiti s vrlo blagim povećanjem rate kredita koje će označiti postupni preokret dosadašnjeg trenda. S druge strane, čini se da kamatne stope još nisu dosegle minimum za građane kojima su krediti vezani uz neki od NRS-ova i one koji podižu nove kredite - objašnjava Šošić. Uz to, nastavak povoljnih kretanja u javnim financijama i eventualno popravljanje kreditnog rejtinga, napominje, “dodatno mogu odgoditi prelijevanje učinaka zaoštravanja financijskih uvjeta u europodručju na Hrvatsku”.

Hrvoje Stojić, analitičar Addiko banke, smatra da će kamatne stope vjerojatno početi rasti 2020. godine, za 20 do 30 baznih poena godišnje. Stoga vjeruje da se “možemo nadati još jednom dužem razdoblju niskih kamatnih stopa”. Osim toga što će se svi moći i dalje zaduživati po niskim kamatnim stopama, Stojić napominje da je to i još jedna prilika dužnicima za povoljnije refinanciranje ili osiguravanje boljih financijskih aranžmana.

U posljednjem kvartalu iduće godine državi, primjerice, na naplatu dospijevaju najskuplje obveznice ikad izdane, desetogodišnje američke euroobveznice u iznosu od 1,250 milijuna eura koje nose kupon od 6,75 posto. Njihova zamjena povoljnijim izdanjem proračunu će svakako donijeti velike uštede. Također, trezorski zapis od 1,5 milijardi eura koji se već duže vrijeme refinancira na kraći rok od oko 15 mjeseci, smatra Stojić, sada bi se mogao izdati na nešto duži rok. Kada je riječ o poduzećima, dodaje, ona koja imaju devizni dug mogla bi iskoristi ovo razdoblje za fiksiranje kamatnih stope.

ECB je blago snizio projekciju rasta BDP-a eurozone, za 0,1 postotni bod, pa u ovoj godini iznosi 1,9 posto, a u iduće dvije 1,7 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:54