OSTVARENE ZAVIDNE ZARADE

Drugi stup isplativ sa stanjem na računu od 33.000 eura

Obvezni mirovinski fondovi lani povećali imovinu za tri milijarde eura ili gotovo 15 posto, rastom prinosa od 3,4 do 13,3 posto

Na fotografiji: Gordan Šumanovic, Kristijan Buk, Dubravko Štimac

 Lucija Ocko/Cropix

Za obvezne mirovinske fondove (OMF) 2024. godina bila je približno jednako uspješna kao i rekordna godina ranije. U najliberalnijoj kategoriji A ostvaren je prosječan prinos od 13,27 posto, dok je od osnivanja iznosio 7,74 posto. Za kategoriju B prinos je lani iznosio 9,68 posto, a prosjek od osnivanja je 5,40 posto, dok je u kategoriji C prošlogodišnji prinos bio na razini od 3,55 posto, a od osnivanja 3,36 posto. Uspješni rezultati, kako su rekli predsjednici uprava društava za upravljanje OMF-ima prilikom njihova predstavljanja, posljedica su "pozitivnih makroekonomskih kretanja, pažljivog upravljanja imovinom, korištenja dobrih investicijskih prilika i daljnje diverzifikacije ulaganja".

Dvostupna mirovina

Što to znači za članove mirovinskih fondova? Onome tko je primao prosječnu plaću i bio član fonda B kategorije nakon 23 godine mirovinske štednje stanje na računu krajem prošle godine bilo je 26.186 eura. Pritom je ukupno uplatio 14.911 eura doprinosa, dok je fond u prosjeku zaradio dodatnih 11.275 eura. Zarada ostvarena ulaganjima mirovinskog fonda, rekao je Gordan Šumanović, predsjednik Uprave RBA društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, čini 43 posto ukupne vrijednosti stanja na računu.

Premda su ostvarene zarade zavidne, OMF-ovi su se proteklih godina našli u situaciji da je prilikom umirovljenja velik broj njihovih članova radije birao jednostupnu mirovinu, prebacujući štednju iz drugog u prvi mirovinski stup. Odgovor na pitanje kada dvostupna mirovina postaje isplativa nije jednostavan jer ovisi o većem broju parametara, ali izračun "mirovinaca" pokazuje da je na računu potrebno imati iznos od 33.000 eura. Uslijed zakonskih izmjena broj korisnika dvostupne mirovine lani je ipak povećan, a brojke pokazuje da njihov udjel dosegao 35 posto, nakon što je godinu ranije iznosio samo 21 posto.

Imovina pod upravljanjem OMF-a lani je porasla za tri milijarde eura ili 14,8 posto i dosegla je vrijednosti od 23,2 milijarde eura. Od osnivanja su zaradili 9,3 milijarde eura. Prema riječima "mirovinaca", to dokazuje "sposobnost upravljanja imovinom svojih članova" te da su mirovinski fondovi "dugoročno otporni, pouzdani i učinkoviti".

Rast dionica

Broj članova svih obveznih mirovinskih fondova na kraju prošle godine iznosio je 2,33 milijuna, 85 tisuća više nego godinu ranije. Pritom je u najbrojnijoj kategoriji B bilo 1,8 milijuna članova, kategorija A brojala je 430 tisuća, dok je u kategoriji C bilo 95 tisuća članova. Kada je riječ o strukturi ulaganja OMF-ova, obveznice su na kraju prosinca 2024. godine iznosile 14,1 milijardu eura ili 60,8 posto imovine, pri čemu se njihov udio na godišnjoj razini smanjio za 2,2 postotna boda. Zastupljenost ulaganja u dionice povećala se za 0,9 postotna boda, na 23,1 posto imovine. Od toga se na ulaganja u domaće dionice odnosi 14,3 posto imovine mirovinaca, 8,9 posto imovine čine ulaganja u strane dionice. Među povoljnim okolnostima koje su lani pridonijele rastu prinosa mirovinskih fondova posebno se izdvaja rast burzovnih indeksa. Usporedba pokazuje da je zavidan rezultat postigao upravo domaći Crobex, s rastom od 30,4 posto, te slovenski burzovni indeks SBITOP, kojem je vrijednost uvećana za 42,1 posto. Prinosi na hrvatske obveznice, pak, iznosili su također solidnih pet posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. siječanj 2025 15:27