Energetski planovi

Domaća nalazišta plina nadomjestio je LNG terminal

Samo 14,7 posto potreba Hrvatska danas podmiruje iz domaćih postrojenja, 64,5 posto iz terminala u Omišlju na Krku, a 13 posto iz uvoza

LNG terminal Omišalj

 Damir Skomrlj/Cropix

Scenarij prirodnog smanjenja proizvodnje plina u Hrvatskoj zbog iscrpljenosti postojećih nalazišta polako se ostvaruje. Dok su domaća plinska polja u koncesiji Ine, primjerice, u 2017. zadovoljavala oko 43 posto potreba našeg tržišta plina, u 2022. taj udio pao je na 29 posto s tendencijom daljnjeg smanjenja.

- Trend pada proizvodnje nafte i plina kojem smo svjedočili u zadnjih dvadesetak godina i koji u budućnosti može dovesti Hrvatsku do potpune ovisnosti o uvozu nafte i plina, nužno je što prije zaustaviti. Projekti i rezultati koje već imamo na poljima u istočnoj Slavoniji daju nam novi vjetar u leđa - ističe se u planu rada Agencija za ugljikovodike za ovu godinu. Polja u istočnoj Slavoniji su Berak i Cerić na kojima je s eksploatacijom plina počeo kanadski Vermilion, a njima, po važnosti, svakako treba pridodati i Inina otkrivena nalazišta plina u Sjeverovcima u Podravini, kao i polje kod Grubišnog polja koje će u naredne tri godine iskorištavati Podzemno skladište plina (PSP).

Istraživanje ugljikovodika

U Desetogodišnjem planu razvoja plinovodno-transportnog sustava Plinacra, predviđa se da bi u 2030. domaća plinska nalazišta s ‘isporukom‘ od 2,9 teravatsati plina mogla zadovoljavati svega 11 posto potreba našeg tržišta. Iz te perspektive, zvuči pomalo nevjerojatno da je pokrivenost potrošnje plina domaćom proizvodnjom 2011. iznosila čak 70 posto.

Do pada dolazi unatoč investicijama Ine u istraživanje ugljikovodika koje su u proteklih pet godina dosegla 450 milijuna eura, računajući i ‘bušenja‘ u inozemstvu. Osim Ine i Vermiliona, u istraživanje ugljikovodika investiraju i druge kompanije, poput mađarskog Aspecta i tvrtki u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka.

U nas se plin proizvodi na 17 proizvodnih polja Panona i na 11 proizvodnih polja na tri eksploatacijska područja na Jadranu.

Pad potrošnje

Svi energetski planovi države polazili su od toga da će do 2020. proizvodnja plina doživljavati prirodni pad zbog iscrpljenosti nalazišta, a da će nakon toga, zbog pokretanja proizvodnje u novim nalazištima, proizvodnja ponovo početi rasti. No, to se nije dogodilo. Predviđalo se, s druge strane, i da će pad proizvodnje trebati namiriti uvozom na godišnjoj razini od 1,3 milijarde i 2,5 milijarde metara kubičnih plina, što se i dogodilo. U padu je, s druge strane, i ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj. U 2022. smo, povrh vlastite proizvodnje, iz uvoza nabavili tri milijarde kubika, oko milijarde je izvezeno, što daje godišnju potrošnju na našem tržištu od 2,5 milijarde kubika.

LNG TERMINAL NA KRKU

Novi kapaciteti nudit će se početkom 2025.

U svega tri godine od početka rada LNG Terminal na Krku postao je ključan za opskrbu plinom domaćeg tržišta, a sve više dobiva na važnosti i za regiju. Zbog toga je pokrenuta investicija u proširenje kapaciteta terminala s 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubnih metara plina. Na pitanje u kojoj je fazi projekt proširenja, u tvrtki LNG-u Hrvatska, kažu kako je završena izrada projektne dokumentacije modula za uplinjavanje i odrađen ‘kick off‘ sastanak koji označava početak proizvodnje novog modula za uplinjavanje.

- U tijeku je analiza projektne dokumentacije implementacije modula za uplinjavanje i njeno nadopunjavanje kako se modul proizvodi. Svi radovi odvijaju se prema terminskom planu te će modul za uplinjavanje kao i oprema biti spremni za ugradnju do kraja drugog kvartala 2025. - kažu u LNG Hrvatskoj. Trenutno je, pojašnjavaju, u tijeku odabir razdoblja za implementaciju i integraciju modula za uplinjavanje. - Dodatni kapaciteti nudit će se onog trena kada se zadovolje i usklade sve aktivnosti ne samo novog modula za uplinjavanje nego i plinovoda koji gradi Plinacro, a to očekujemo početkom 2025. - zaključuju u toj tvrtki.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 19:15