Devet posto hotelskih kompanija ostvaruje 85 posto profita industrije

Kad su u pitanju hotelski brendovi i lanci, domaće tržište 2018. je godinu, nažalost, provelo u stagnaciji, a tijekom ovog perioda uspjeli smo na tržištu izgubiti oko 800 luksuznih soba te svjetsku javnost još više uvjeriti kako zapravo pretjerano ne pozdravljamo niti europske, a kamoli internacionalne investicije u hotelijerski sektor.

Konzultantska kuća Horwath HTL, naime, prošli je tjedan u sklopu poznate investicijsko-hotelijerske konferencije IHIF u Berlinu izbacila novi report o stanju hotelskih lanaca i brendova na europskom tržištu, a u sklopu njega, između 22 europskih zemalja, posebno je obradila i situaciju na hrvatskom tržištu na kojem u sklopu nekog od brojnih hotelskih lanaca danas posluje 58,05 posto ukupnog broja soba.

Stagnacija

Još jednu godinu za redom, primjećuje se u izvješću, Hrvatska je potvrdila kako njome apsolutno dominiraju domaći hotelski brendovi i lanci, a zanimljiva je i informacija prema kojoj devet posto hotelskih kompanija, isključivo domaćih, generira čak 85 posto prihoda ukupnog hotelijerskog sektora.

Kako se odmah na početku zaključuje u reportu, domaće je hotelijersko tržište u protekloj godini obilježila stagnacija pa je tržište tako u odnosu na 2017. godinu ukupnu ponudu hotelskih soba uspjelo povećati samo za skromnih jedan posto, i to prvenstveno zbog stanja na tržištu koje, zahvaljujući niskim stopama poreznih opterećenja i davanja, favorizira privatne iznajmljivače odnosno zimmer frei.

Istovremeno, olakšice za ulaganja u hotelski sektor iznimno su skromne što, u kombinaciji s i dalje visoko izraženom sezonalnošću hrvatskog turizma i lošim plasmanom na ljestvici Doing business, rezultira pretjeranim barijerama za strana, posebno internacionalna ulaganja.

U odnosu na godinu ranije stanje na tržištu pokazuje kako smo još više “zacementirali” dobre pozicije domaćih igrača s obzirom na to da među deset najvećih hotelskih lanaca u 2018. godini bilježimo samo jedan strani (u godini ranije ipak su tu bila dva), a među top ten najprisutnijih brendova na tržištu također se uspio plasirati samo jedan strani – Sol hotels - Melia dok su Falkensteiner, Park Plaza, Sheraton i Radisson ispali s liste, a na njihova se mjesta ugurali Plava laguna, Amadria park, Sunny by Valamar, Lošinj hotels and villas te Sunčani Hvar.

Kategorizacija

Pored toga, određene izmjene dogodile su se i u pitanju kategorizacije brendiranih hotelskih soba pa tako ispada da smo u odnosu na 2017. godinu na tržištu ostali kratki za 787 luksuznih hotelskih soba, ali je zato narastao broj njih u višoj kategoriji, sa 15.924 na sve zajedno 17.650 smještajnih jedinica zbog čega sada više od polovice ukupnog broja brendiranih hotelskih soba u zemlji, točnije njih 52 posto, pripada u višu kategoriju, za razliku od godine ranije kad je taj broj bio 47 posto.

Općenito, statistika pokazuje kako se količina soba u sklopu hotelskih lanaca lani u odnosu na godinu ranije povećala za 10 posto, no zato smo najveći skok ostvarili u broju brendova koji je sa 20 narastao na njih 43.

Pritom je najveći udio tog rasta broja brendiranih hotela, naravno, ostvaren od strane domaćih hotelskih brendova koji su prema podacima Horwatha rasli 360 posto dok je rast onih internacionalnih znatno slabiji, za nekih 47 posto u odnosu na godinu ranije.

U odnosu na 2017. godinu kad je report pokazao kako, kad je u pitanju broj hotelskih brendova, od Hrvatske lošije stoji jedino Cipar, ove godine nalazimo se na desetom mjestu odostraga, ali to još nije razlog za pljesak.

Za razliku od lani kad se analiza radila na samo 12 europskih zemalja, ove je godine istraživanje obuhvatilo sve skupa 22 destinacije, što je malo promijenilo poziciju Hrvatske,.

Manji broj hotelskih lanaca od nas tako osim Cipra imaju i Albanija, Danska, Irska, Crna Gora, Norveška, Srbija i Slovenija.