Intervju

Davor Majetić: U vrijeme korone i hibernacije treba snažnija pomoć, a ne odgoda plaćanja

Vladi smo predložili da uvede institut čekanja na rad. Naknada bi bila istovjetna naknadi za nezaposlene
Davor Majetić
 HUP

Hrvatska udruga poslodavaca svaki dan zaprima na stotine upita i zahtjeva od svojih članica, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, u stalnim je pregovorima s Vladom i državnim tijelima na temu svakodnevno funkcioniranje gospodarstva, a intervju o Vladinim mjerama i HUP-ovim stajalištima radili smo preko Skypea i manjim dijelom telefonski.

Kako komentirate Vladine mjere kojima se nastoji pomoći gospodarstvu?

- Sudjelovali smo u razgovorima i pregovorima s ostalim socijalnim partnerima u pripremi tih mjera, ali moram reći da su one odraz stanja prije 16 dana kad smo se nadali da kriza neće biti ovako duboka. Sada su se, međutim, okolnosti promijenile. Otkad je uvedena karantena i zabranjen rad nekim sektorima, gospodarstvo ulazi u fazu hibernacije, gase se poslovne aktivnosti za veliki dio gospodarstva tijekom tri mjeseca i njihovi prihodi nestaju. Dakle, iako su te mjere brzo krenule u operativnom smislu, što je za svaku pohvalu, odgode plaćanja državnih davanja i kreditne linije u takvoj situaciji nisu dovoljne za spas gospodarstva. U 'vrijeme korone' i hibernacije dobrog dijela gospodarstva te smanjenog opsega rada ostalih, nama treba snažnija i konkretnija pomoć, prije svega smanjivanje troškova, a ne odgoda plaćanja.

Tražimo među ostalim smanjivanje ili otpis ne samo poreza i doprinosa, nego i koncesija, trošarina, komunalnih naknada, komorskih članarina i turističke zajednice, tražimo PDV po naplati, a ne fakturiranju, za sve. Imamo konkretnu i dugu listu prijedloga koja je upućena Vladi. Sve su to mjere koje treba uvesti što prije, jer poslodavci moraju znati na čemu su odmah sada, za tri mjeseca će biti kasno i bojim se da će u tom slučaju biti izgubljeno puno radnih mjesta. U javnom sektoru u najširem smislu ima prostora za smanjivanje njihovih rashoda i racionalizacije, čime se otvara prostor za pomoć privatnom sektoru. Ne govorimo o zdravstvu, policiji ili vojsci - te bi ljude trebalo dodatno nagraditi, ali naš javni sektor, uključujući tvrtke, mora se prilagoditi novim uvjetima i podijeliti s nama teret krize. Tek ćemo vidjeti koliko je štete korona zaista donijela gospodarstvu, ali je svima već sada jasno da će biti velika. Osobito teško pogađa male i mikro tvrtke, ali i srednjima i velikima treba veća pomoć od ove koja se nudi sada. Vlada nam sada odmah mora smanjiti opterećenja i dugove kako bismo preživjeli ove mjesece karantene i kako bi što manje radnika bilo otpušteno. Treba dodati i da tvrtke preko noći ostaju bez 20-30 posto radnika zbog bolovanja u strahu od korone. Nedostatak radne snage jednako je opasan za opstanak tvrtki, za one koje još imaju mogućnosti raditi.

Jeste li možda već o tome razgovarali s Vladinim predstavnicima nakon konferencije za novinare u utorak, kad je postalo jasno da Vlada ne namjerava ići u otpisivanje državnih potraživanja u 'doba korone'?

- Mi smo zbilja očekivali da će na toj konferenciji biti predstavljene nove mjere, ali se to nije dogodilo i zato nastavljamo intenzivne razgovore s predstavnicima Vlade. Naravno, nastavljamo razgovore i s bankama o moratoriju na kredite, ali prioritet su nove, dodatne mjere Vlade, jer, poslodavcima će padati prihodi od 20 do 100 posto i nemamo vremena za duge pregovore.

Udruga Glas poduzetnika zahtijeva smjenu ministra gospodarstva Darka Horvata. Kakvo je HUP-ovo stajalište o tom zahtjevu?

- Sad nije vrijeme za politiziranje i 'skidanje glava'. Ne razgovara samo ministar gospodarstva s nama, nego i ministar financija i svi drugi ministri u Vladi. Razumljivo je da će neki poslodavci ići s takvim zahtjevima i tražiti smjenu, ali mislim da to nije pravi put, nego da od Vlade tražimo nove mjere i inzistiramo na novim mjerama svaki dan radeći intenzivni pritisak. Trebamo razumjeti da je situacija vrlo složena i teška, ali nije vrijeme za ratovanje, nego za pregovore hladne glave i trezven pristup rješavanju svih problema.

U trgovinama se cijene hrane, voća, povrća i drugih artikala mijenjaju gotovo na svakodnevnoj razini i građani su počeli optuživati trgovce da manipuliraju cijenama. HUP-ova Udruga trgovine ustvrdila je da to nije točno, nego da se promjene cijena događaju zbog teškoća u lancima nabave. O čemu je riječ, može li doći do većih teškoća u lancima nabave koje mogu dovesti do većih cijena?

- Da, HUP - Udruga trgovine reagirala je kako bi objasnila da trgovci provode sve potrebne mjere radi sprečavanja širenja epidemije, ali isto tako ulažu golem napor kako bi se odvijala nesmetana opskrba stanovništva osnovnim proizvodima. Moramo znati da se cijene definiraju na dnevnim razinama u skladu s raspoloživom ponudom od brojnih dobavljača i proizvođača. Svi ulazni troškovi su se promijenili, potražnja za hranom je veća, a osobito je osjetljiva stavka prijevoza koji je otežan, a sve to utječe i na formiranje cijena. S druge strane, neprehrambeni dio trgovačkog sektora je u strahovitim problemima. Stalno o svemu pregovaramo i s Vladom, situacija nije idealna ni na jednoj strani, ali nemam saznanja da će cijene hrane ići u nebo ili da će doći do nestašica nekog artikla.

Je li nova mjera kojom se vozačima omogućava da budu u samoizolaciji do druge vožnje, a ne 15 dana, pomogla u rješavanju problema prijevoza?

- Želim pohvaliti sve naše vozače koji se svakodnevno izlažu velikim naporima i sigurnosnim izazovima kako bi nam osigurali pravovremenu opskrbu svime potrebnim. Inzistirali smo na tom prijedlogu jer je došao od naših liječnika, pogotovo zbog toga jer odredba o samoizolaciji nije vrijedila za strane vozače, nego samo za naše vozače koji dolaze iz inozemstva. Sada oni moraju biti u samoizolaciji do druge vožnje, a ne na rok od dva tjedna, i borave u određenoj karanteni u prostorima koje odredi prijevoznik ili neka druga institucija.

Vratimo se na mjere otpisa koje predlažete: u priopćenju Porezne uprave ispostavilo se da u turizmu od sredine ožujka dolazi do pada prihoda od 70 posto, a ukupna potrošna počinje padati po godišnjim stopama od 11 posto. Mogu li kriteriji za otpis dugova biti diferencirani - tako da pravo na otpis imaju tvrtke koje imaju pad prihoda više od 30 ili 50 posto, a odgodu one tvrtke koje imaju pad prihoda više od 10 posto?

- Ne treba donositi takve diferencirane mjere jer će padovi prihoda biti vrlo veliki gotovo kod svih, samo je pitanje u kojem trenutku. Uz to i tvrtke koje će imati pad prihoda od 10 ili 20 posto trebaju poslovati sa što manjim gubicima i minusima, da bi nakon zdravstvene krize mogle što bolje poslovati. Mi ne znamo što će biti nakon krize i hoće li se odmah sve vratiti na staro. Ako se nastave potrošačke navike kao prije krize i budu li turisti nastavili dolaziti, tada ćemo se razmjerno brzo oporaviti, ali ako se te navike promjene i svi budu oprezniji pa smanje putovanja, tada nam neće biti lako. Sve je neizvjesno, ne znamo u ovome trenutku kako će se građani i potrošači ponašati poslije krize, ne znamo koliko će kriza trajati i sve su to razlozi da Vlada već sada, odmah, donese odluku o otpisu potraživanja koje će država imati prema tvrtkama u vrijeme hibernacije gospodarstva.

Govori se o donošenju kriznog Zakona o radu. Koje je HUP-ovo stajalište o tome?

- Ovo je nezapamćena gospodarska kriza koja je nastala odjednom i trenutačno usporila ili blokirala poslovanje velikog dijela tvrtki. Nitko nije kriv za to, ali ovakve krizne okolnosti traže veću fleksibilnost negoli je mi imamo trenutačno. Prije svega, treba reći da brojni poslodavci unatoč krizi ne žele otpuštati radnike jer pokušavaju spasiti tvrtku od propadanja i osigurati kakvo-takvo poslovanje za budućnost. Isto tako, iz svima razumljivih razloga u većem broju poduzeća ne mogu se više isplaćivati pune plaće. Stoga, ako tvrtka ne želi otpustiti radnike, a to nitko ne želi, a nužno je smanjiti plaću, procedura je prema Zakonu o radu u trenutačnim okolnostima teška i trebalo bi je prilagoditi. Od HUP-a se još nije tražilo službeno očitovanje o tom pitanju, ali očekujemo da ćemo sjesti sa socijalnim partnerima i razgovarati o tome kako pomoći svima u ovim izvanrednim okolnostima. Jer u protivnom, za mjesec-dva nećemo imati zbog koga sjediti za istim stolom i razgovarati o boljim uvjetima jer neće biti gospodarske aktivnosti. S druge strane, Vladi smo predložili da uvede institut čekanja na rad. Osnovica za izračun naknade bila bi istovjetna naknadi za nezaposlene, a isplaćivala bi se iz državnog proračuna. Radnik bi i dalje bio formalno u radnom odnosu do završetka primjene protuepidemijskih mjera, a nakon toga, aktivirala bi se prava i obveze iz radnog odnosa.

Hoće li HUP smanjivati članarinu?

- HUP itekako dobro razumije u kakvom se vremenu nalazimo. Članstvo u HUP-u nije obvezno, mi smo dobrovoljna udruga i naše članice to znaju. Svi HUP-ovi djelatnici trenutačno rade 24/7, a na telefonu i mailu smo, valjda, sa 500 tvrtki na dan i svi koji primaju naše informacije znaju koliko napora ulažemo u informiranje i pomoć tvrtkama. Upravo zato što smo partneri našim članicama, sve radimo u dogovoru s njima pa ćemo na isti način donositi i odluke o članarinama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 11:08