GLOBUSOV INTERVJU

Damir Sabol: ‘Želimo doprijeti do milijardu učenika u svijetu‘

Svjetsko tržište online-instrukcija vrijedno je 150 milijardi dolara, a uskoro će preći 250 milijardi dolara

Damir Sabol

 Neja Markicevic/Cropix

Damir Sabol jedan je od prvih uspješnih IT-poduzetnika u Hrvatskoj. Iako se prvih pola godine studija, kaže, pitao što zapravo radi na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, ipak ga je uspješno završio. Priznaje da ga je upravo FER značajno obilježio i usmjerio prema ovome što sada radi. Od završetka fakulteta bavi se samo poduzetništvom, radi u tvrtkama koje je osnovao sam ili s partnerima.

Prva tvrtka koju je sam osnovao bio je Iskon internet. Poslije su to Računi.hr, Microblink i Photomath s nekoliko kolega suosnivača. Iskon je jedan od prvih uspjeha kao startup-tvrtka financirana iz fondova rizičnog kapitala i na način kako se danas shvaćaju startup-tvrtke u kapitalno intenzivnom poslu.

Zašto niste projekte financirali klasičnim bankovnim kreditom?

- Za dobre projekte koji se temelje na vrhunskoj tehnologiji uvijek možete osigurati financiranje. Tako funkcioniraju stvari u svijetu. Osvježenje je kada vam investitori kažu da je bolje da trošite svoje vrijeme na razvoj tehnologije i proizvoda umjesto na izvještaje i birokraciju.

Rekli ste da ne volite da vas nazivaju serijskim poduzetnikom. Zašto?

- Istina je da sam ispao serijski poduzetnik, ali zapravo nisam imao namjeru biti serijski poduzetnik. Ne volim taj naziv. Ne volim da me doživljavaju kao nekoga tko ima cilj serijski graditi i osnivati tvrtke. To meni nije cilj. Osobno sam posvećen svojim projektima, tako da me ispunjava kad izgradim proizvod koji jest ili ima prigodu postati najbolji na svijetu, kada napravimo nešto novo, stvarno inovativno.

Koji su bili ciljevi ulaganje u startup-tvrtku Stemi?

- Ulaganje u Stemi moje je osobno ulaganje. Mogu reći da se solidno razumijem u startupove i jedan dio mog kapitala usmjeravam u razvoj mladih startupova. S jedne strane, da im pomognem, a s druge, smatram to dobrom poslovnom prilikom. Radilo se o investiranju u ranim fazama tvrtki. Sviđa mi se ekipa koja je u Stemiju. Rade na projektima edukacije, što mi je iznimno važno, uporni su i traže smjer kako bi izgradili nešto korisno za društvo. Svidjelo mi s to, tako da sam investirao i nadam se da sam im pomogao.

U Stemi su se uz vas uključili zanimljivi investitori, Infobip, Mrvoš, Mandić, Car...

- To je prirodan ciklus. Radi se o ljudima koji su već izgradili uspješne tvrtke, zaradili sada već i ozbiljniji novac i razumiju ovakav način poslovanja. Normalno je da mi ulažemo u druge tvrtke jer razumijemo taj posao i da tu postoji prilika. Znamo kako je i nama bilo teško na početku. Uostalom, takav pristup je najizraženiji u Silicijskoj dolini. Tamo je takav sustav pokretač velikog broja dobrih projekata. Veseli me što se to događa i kod nas. Radi se o prirodnom, dobrom i zdravom procesu.

Je li teško pronaći investitore u Hrvatskoj za startup-projekte?

- Nedavno smo vidjeli dvije zapažene investicije u domaće startupove u jednom danu. Dakle, ima ljudi koji su svojim znanjem i radom stvorili nešto tako da privlače ozbiljan kapital. Bit će ih vjerujem i više. Nema ih previše, ali se kreće. Istina je da kod nas nije dokraja razvijeno tržište, ali kada pogledamo gdje smo bili prije 10 ili 20 godina, onda shvatimo koliko smo napredovali. Nije još razvijeno onako kako bismo htjeli, ali kreće se u dobrom smjeru. Na našem tržištu su aktivni i venture capital-fondovi koji ulažu u rizičnije projekte u ranijim fazama razvoja, mogu se dobiti sredstva iz fondova EU. Ima dosta bespovratnih grantova, a ima već i ozbiljnijih individualnih investitora. Onaj tko je stvarno dobar neće imati većih problema oko osiguranja financiranja. Iako i dalje nije lako, ograničenja su danas puno manja nego što su bila nekada. Nismo na svjetskom nivou u tom segmentu, ali napredujemo.

Jesu li neki domaći startup-projekti na svjetskom nivou?

- Po kvaliteti imamo takvih projekata. Osobno vidim nekoliko startupova koji su na svjetskom nivou. Po broju ih baš i nema puno. Moglo bi ih svakako biti više, ali neki su izvrsni po kvaliteti.

Koliko su generacije naših IT-stručnjaka nadarene?

- U ovom trenutku vidim tri generacije u Hrvatskoj. Svakih desetak godina dolazi nova generacija. Možda ja pripadam prvoj klasičnoj startup-generaciji. U drugoj su recimo Nanobit, Infinum, Five i neke druge tvrtke. A nazire se vrlo uspješna treća generacija. Nema ih toliko puno, ali primjećujem kako se ta treća generacija lijepo razvija. Imaju jako kvalitetne projekte. O prve dvije generacije se već dosta zna i oni su već napravili velike stvari i stvorili vrlo vrijedne tvrtke.

Čemu možemo zahvaliti za takve talente?

- Rekao bih da je to kombinacija. U svakoj zemlji ima ljudi koji su skloni poduzetništvu, a važnu ulogu imaju fakulteti. Za mene je moj FER imao vrlo važnu ulogu. I to najviše u tome da me je približio novom svijetu interneta i da sam vrlo rano razumio što će se događati u svijetu tehnologije. Neki naši fakulteti daju stvarno dobar temelj za svjetsku karijeru ili znanje za pokretanje novih tvrtki. Izdvojio bi programe FER, a i još nekih drugih fakulteta, a posljednjih godina se razvijaju i neke privatne inicijative. Osim znanja s fakulteta, veseli to što ti mladi ljudi vide od drugih da se može uspjeti na temelju znanja i upornog rada. Jedan faktor je kapital, drugi je znanje, a treći je ohrabrivanje, i to ne samo riječima i savjetima nego vlastitim primjerom i konkretnom pomoći kroz ulaganja. Najveća motivacija mladim ljudima je kad vide da se može, i to pošteno, kad vide da je netko izgradio tvrtku vrijednu milijardu kuna ili čak eura. I k tome, nije novac najveći motivator, nego želja da se grade nove tehnologije, inovacije, nekakva promjena u svijetu.

Osiguravaju li fakulteti dovoljan broj ljudi za IT-tvrtke?

- Fakulteti daju odličnu podlogu, ali nemamo dovoljan broj ljudi. Po kvaliteti smo stvarno dobri. Došlo je ili, bolje reći, dolazi vrijeme u kojem pobjeđuje znanje. Nema danas bolje investicije od investicije u znanje. Danas više ne određuju ritam poslodavci, nego ga određuju zaposlenici. Oni određuju uvjete pod kojima će raditi i gdje će raditi. Znanje je, očito, ono što pobjeđuje. Investicija u visoku razinu stručnosti danas je najbolja investicija.

Početkom godine vaša tvrtka Photomath, tvorac najpopularnije aplikacije za učenje matematike u svijetu, izvijestila je da je osigurala investiciju. Koliko je vrijedna?

- To je investicija od 23 milijuna dolara za financiranje iz serije B, pod vodstvom američkih investitora Menlo Ventures, a uz sudjelovanje GSV Ventures, Learn Capital, Cherubic Ventures i Goodwater Capital.

Kada biste mogli ostvariti svoju želju da se proširite na fiziku?

- Definitivno ćemo se proširiti i na neke druge predmete, posebno STEM-područje. Međutim, našalit ću se i reći da nismo još savladali matematiku. Tu imamo još prostora za usavršavanje. Mi definitivno idemo u smjeru digitalnog nastavnika. Naravno da aplikacija nikada neće zamijeniti nastavnike koji daju učenicima puno više, nego im može dati naša aplikacija. Međutim, naša aplikacija može pomoći učenicima u trenutku kada im netko drugi ne može pomoći, a mnogi su u poziciji da nemaju pomoć koja im treba. Pomaže u ovoj situaciji kada nema kadra, a definitivno nastavničkog kadra iz matematike nedostaje. No, nije jednostavno postići kvalitetu edukacije kroz aplikaciju jer je to ogroman posao. Potrebno je skoro i desetljeće da se napravi matematička aplikacija na bazi umjetne inteligencije. Naravno da možemo pokriti fiziku, ali ako pokrijemo matematiku onako kao što namjeravamo, doći ćemo do milijardu učenika u svijetu kojima možemo pomoći.

Koliko korisnika ima vaša aplikacija?

- Imali smo 250 milijuna preuzimanja, ali ne otkrivamo točne brojke koliko imamo korisnika. Radi se o desecima milijuna korisnika mjesečno po cijelom svijetu.

Koliko imate korisnika u Hrvatskoj?

- Nama je Hrvatska mala, ali učenici znaju za našu aplikaciju. Apsolutne brojke su male, ali su postotci u Hrvatskoj visoki. Najveći broj korisnika imamo u SAD-u, Rusiji, Brazilu, Indoneziji, Italiji...

Koliko je vrijedno svjetsko tržište instrukcija?

- Veliko je. Ono online-instrukcija je sigurno vrijedno 150 milijardi dolara. Raste ubrzanom i, prema nekim projekcijama, uskoro će prijeći 250 milijardi dolara.

I Photomath bi trebao narasti. Koliko imate radnika?

- Naravno da rastemo. Imamo već 120 zaposlenih u Hrvatskoj i 15 zaposlenih u Silicijskoj dolini. Osim toga, puno je studenata kod nas angažirano, tako da imamo oko 300 ljudi koji na ovaj ili onaj način rade u Photomathu.

A Microblink?

- Microblink ima više od 150 visokostručnih radnika. Ali u Microblinku nisam operativno aktivan, nego sam ostao kao suvlasnik.

Koliko je Microblink privukao kapitala?

- Mi smo se u slučaju Microblinka u jednoj transakciji spojili s partnerskom američkom tvrtkom tako da je to sada kombinirana tvrtka koja nosi brend Microblinka. Microblink je dobio vrijednu investiciju američkog growth equity fonda Silversmith Capital Partners, koji je uložio 60 milijuna dolara. Što se tiče ljudi, oko 80 posto zaposlenih i većina razvojnih kapaciteta Microblinka su sad u Zagrebu, i tu će se dalje razvijati.

Koju tehnologiju, odnosno što razvija Microblink?

- Microblink je razvio tehnologiju za čitanje podataka s uplatnica i osobnih dokumenata. Ako se koristite tehnologijom Slikaj i plati, to je razvio Microblink. Omogućavanje usluga na daljinu je veliki trend u svijetu, i to smo odlično pogodili. S vrhunskom tehnologijom rješavamo te probleme i digitaliziramo sve procese. To je veliki trend i tu se radi dobar posao. Photomath je nastao iz Microblinka, i to su sada dvije potpuno odvojene kompanije. Photomath je otišao u smjeru učenja, edukacije i usmjeren je direktnim korisnicima dok je Microblink više usmjeren prema poslovnim korisnicima. Tvrtke su u svemu odvojene i svaka ima svoj put. Razvijamo tehnologiju na temelju napredne umjetne inteligencije koja sve to razumije. Investiramo u to puno, a sada radimo neke stvari za koje sam prije nekoliko godina mislio da nisu moguće. Razvijamo proizvod za koji vjerujemo da je najbolji na svijetu. A ako se u tome uspije, onda to i poslovno dobro ide.

Kakve želje ili planove imate u Photomathu?

- Ovo je prilika koja se jedan put u životu dobiva. Slikovito bi rekao da sada igramo četvrtfinale svjetskog prvenstva. To je ta razina. Photomath je apsolutno svjetska razina. Imamo svjetski proizvod i veliku prigodu koju nastojimo iskoristiti. Jedinstvena je prilika u životu raditi nešto poput Photomatha. I to iz Hrvatske. Iskreno, ovo nisam očekivao, ali vjerujem sada da možemo daleko dogurati. Naš je dugoročni cilj podržati edukaciju kroz tehnologije. Ne samo da je to dobar posao nego ima globalnu misiju jer svima omogućava kvalitetnu edukaciju. U Photomathu ima još jako puno posla. Ne vidimo kakve će se otvoriti mogućnosti i što će se sve moći za dvije tri godine. Zato nastavljamo raditi i razvijati Photomath.

Znači, ne možemo očekivati od vas i vašeg tima još nešto novo i drugačije?

- Imam ja ideja, ali sada je fokus na Photomathu. Ovo je tako velik izazov i tako je ovo uzbudljivo raditi da u ovom trenutku ne vidim veći izazov od Photomatha. Zato smo njemu posvećeni.

Očito vas veseli to što radite?

- Osobno radim dva posla. Jedan je tehnološka vizija i izgradnja proizvoda, a drugi je upravljanje tvrtkom. Photomath je velika tvrtka i upravljanje njome je zahtjevan posao. To su dva različita posla. Prije sam uglavnom imao izazov razvijanja proizvoda. Najviše me veseli razvijati proizvod i tehnologiju, pogotovo što je ovo što radimo novo i inovativno. Stalno se usavršava i poboljšava i sjajan je osjećaj izgraditi nešto za što je malo tko mislio da je uopće moguće.

Što cijenite kod vaših radnika i na koji način ih angažirate?

- Teško je naći ljude, ali mi imamo i sjajan tim i uspijevamo naći nove motivirane ljude. Trenutačno jačamo menadžment. Ne samo da želimo imati najbolji proizvod na svijetu nego želimo i da se kod nas inženjeri i radnici na drugim pozicijama osjećaju korisno i odlično i da napreduju. Izazovno je danas dobiti ljude, ali mi uspijevamo. Vjerojatno zahvaljujući tome što radimo svjetski proizvod koji je u više segmenata najbolji. To privlači ljude koji u Hrvatskoj imaju jedinstvenu priliku. Inače, kod nas je malo tvrtki u IT-sektoru koje rade proizvode svjetske razine. Više ih radi usluge, i to je vrijedan posao, ali dosta drukčiji od izgradnje vlastitih tehnoloških proizvoda. Zato moramo plaćati ljude tako da smo konkurentni u Europi. Nama su konkurencija svjetske globalne tvrtke, tako da se s tim moramo nositi. Ne samo mi nego svi iz našeg sektora koji su uspješni. Takva situacija stvara velike razlike na tržištu jer su ljudi koji rade kod nas dobro plaćeni, a općenito su ljudi u IT-sektoru dobro plaćeni. To je pozitivno, ali se na taj način događa i određena vrsta raslojavanja. Odlična je prilika da netko može imati plaću koja se približava europskim ili američkim uvjetima, a da živi u Hrvatskoj s realno dosta manjim troškovima života. IT-sektor povlači čitavu hrvatsku ekonomiju prema nečem pozitivnom. Hrvatska je lijepo mjesto za život, a kad radite za neku globalnu tvrtku ili imate svjetski proizvod, onda imate odličnu životnu kombinaciju.

Jeste li razmišljali na povlačenje iz menadžmenta na neku poziciju koja vas možda manje opterećuje?

- Sigurno je da je moj posao jako zahtjevan i stresan, ali rezultati su tu, pa je i lakše sav taj teret podnositi. A ja sam u nekim stvarima dobar, a u nekima nisam. Dobro znam gdje trebam pomoć. Zato pokušavam dovesti kvalitetne ljude koji će pokriti ono u čemu ja nisam dobar.

Možete li izdvojiti neke?

- Recimo, za Matu Rimca bih rekao da je genijalan stručnjak za marketing i za izgradnju brenda. Iznimno je talentiran za to, a rijetko bi ga tko stavio u tu kategoriju. U kratko vrijeme je izgradio svjetski brend. Recimo ovo što radi Prostoria je globalni uspjeh. Da netko hrvatskog proizvođača namještaja stavi u vrh svjetskog dizajna, nitko od nas to nije očekivao, ali Prostoria je uspjela u, zapravo, dosta kratkom vremenu. To su primjeri odlične kombinacije hrabrosti, znanja i vizije. Ovo što je napravio Infobip je nevjerojatno. Ljudi možda još ne shvaćaju koliko je Infobip velika priča, a sve su sami podigli i imaju već više od milijardu dolara prihoda.

image
Hanza Media
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 16:46