Da su se nositelji vlasti u razdoblju od 2014. do 2016. godine odlučili za drugačije mjere konsolidiranja državnih financija, one koje više pogoduju rastu ekonomije, Hrvatska bi godinu dana ranije izašla iz recesije, ostvarila bi malo više stope rasta BDP-a i imala bi bolje fiskalne pokazatelje. Zaključci su to znanstvenog rada "Dizajn paketa fiskalne konsolidacije i modelski pristup procjeni fiskalnih multiplikatora u Hrvatskoj" Milana Deskara Škrbića i Darjana Milutinovića iz HNB-a, ovogodišnjih dobitnika nagrade Zaklade "Prof. dr. Marijan Hanžeković", kojoj je cilj poticanje financijske znanosti. U jeku pandemije, a u Hrvatskoj i potresa, istaknula je upraviteljica Zaklade Katarina Ott, nagrađeni rad može poslužiti da se dobro osmisle fiskalne mjere za poticaj oporavka u...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....