Smirivanje tržišta

Centralna banka intervenirala je na deviznom tržištu, stabilnost tečaja kune nije upitna

Na prvoj operaciji "fine prilagodbe" održanoj u petak centralna banka je otkupila 212,8 milijuna kuna državnih vrijednosnih papira
Boris Vujčić guverner Hrvatske narodne banke
 Damjan Tadic / CROPIX

Budući da pritisci na slabljenje kune ne prestaju, centralna banka intervenirala je na deviznom tržištu treći put ovaj tjedan, prodavši bankama 479,5 milijuna eura.

Unatoč tome što je u tri intervencije potrošila oko 1,2 milijarde eura, vrijednost kune na tržištu nastavlja kliziti i srednji tečaj dosegao je 7,569 kuna za euro. Početkom ožujka tečaj je bio na razini od oko 7,450. Tako snažan pritisak na slabljenje kune ne pameti se od 2012. No, u osam intervencija tijekom te godine HNB je potrošio oko 1,4 milijarde eura deviznih rezervi, neznatno više nego što im je trebalo samo u ovom tjednu. To ponajprije govori o očekivanjima investitora koliki će biti podbačaj turističke sezone i priljev od deviza.

S obzirom na to da HNB ima visoke devizne rezerve (oko 19 milijardi eura), analitičari i investitori vjeruju da stabilnost tečaja nije upitna, tim prije što malo tko na tržištu želi provocirati osjetnije slabljenje tečaja. Ipak, procjene govore da bi u narednom razdoblju domaća valuta mogla oslabiti do razine od 7,6 do 7,7 kuna za euro.

U nastojanju da dođu do gotovine, ulagači su proteklog tjedna panično rasprodavali dionice, što je u posebno nezgodnu situaciju dovelo investicijske fondove iz kojih su povučeni veliki iznosi gotovine. Nemir među investitorima dodatno su podgrijale glasine da pojedini dionički fondovi postaju nelikvidni. Menadžer u jednom od većih domaćih investicijskih fondova kaže da je zasad sve u redu jer svi fondovi imaju značajne rezerve gotovine.

- Naravno, postoji zabrinutost i isplate su veće nego inače, ali fondovi su dovoljno likvidni i zasad rade normalno. Međutim, u slučaju da zatreba, nadamo se da će HNB i Ministarstvo financija izaći s nekim hrvatskim ‘kvantitativnim popuštanjem’ - kazao je menadžer s kojim smo razgovarali.

Među ostalim, to bi značilo da HNB aktivira postojeće instrumente, kao što su obratne repo aukcije na rok od pet godina, kojima bi bankama osigurao srednjoročnu likvidnost u zamjenu za državne obveznice, ali i izravnu kupnju državnih obveznica. Nekoliko sati nakon toga, HNB je doista najavio održavanje strukturne operacije na rok od pet godina, uz kamatnu stopu od 0,25 posto, a provest će se u ponedjeljak, 16. ožujka 2020. Međutim, prvi put najavio je i dodatni iskorak - počet će kupovati državne obveznice RH “u cilju održavanja stabilnosti državnih vrijednosnih papira na tržištu”. Na prvoj operaciji "fine prilagodbe" održanoj u petak centralna banka je otkupila 212,8 milijuna državnih vrijednosnih papira. Iako to danas radi većina centralnih banaka, HNB se toj mjeri uporno opirao.

- Nekad je to bio tabu, ali kako to zadnjih godina svi rade, zašto ne bi i HNB. Dođe li do većih isplata iz fondova, bilo bi nam mnogo lakše kada državne obveznice ne bismo morali prodavati na tržištu, već da ih izravno otkupljuje centralna banka - kaže investitor, koji se žali da trgovanje s bankama proteklih dana baš i nije bilo na zavidnoj razini. Snažni pritisci prisilili su HNB i na poduzimanje mjera za koje dosad nije smatrao da su potrebne jer je likvidnost u bankarskom sustavu bila visoka, iznad 30 milijardi kuna. Međutim, to što novac imaju banke ne znači da on dolazi do drugih.

Premda burne reakcije na tržištima podsjećaju na vrijeme financijske krize 2008., investitori i ekonomisti ističu da je današnja situacija ipak bitno drugačija, među ostalim i zbog toga što su kamatne stope povijesno niske, a likvidnost velika, što središnjim bankama bitno umanjuje mogućnost djelovanja. No, kao i onda, neophodno je ublažiti problem u funkcioniranju financijskih tržišta. Ono što je ključna razlika između krize od prije 12 godina i ove danas, smatra Mohamed El-Erian, glavni ekonomist Allianza, jest činjenica da je ishodište krize 2000. bila slabost bankarskog sektora, dok je to danas koronavirus.

- S obzirom na to da kriza ne potječe od banaka, ona ne ugrožava nervni sustav modernih, tržišno orijentiranih ekonomija, a to su plaćanja i sustavi namirenja - smatra El-Erian. Stoga je u ovom trenutku nužno i drugačije oružje borbe, prije svega, zdravstvene mjere koje će zaustaviti širenje koronavirusa, zaštita najugroženijih dijelova društva i koordinirani pristup svih politika. Čim shvate da se na tome istinski radi i da će te mjere imati učinak s trajnim karakterom, za razliku od 2008. godine, tržišta će se brzo stabilizirati, a time i cijela ekonomija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 22:22