Svjetska tržišta

Burzovni indeksi skočili 2 posto, Powell: 'Ciklus povećanja kamatnih stopa je pri kraju'

Američki bruto domaći proizvod, prema zadnjim procjenama, trebao bi rasti za 3,5 posto
Donald Trump i Jerome Powell
 Carlos Barria / REUTERS

Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi skočili više od 2 posto, što se zahvaljuje komentarima predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella koji sugeriraju da bi ciklus povećanja kamatnih stopa mogao biti pri kraju.

Dow Jones skočio je 617 bodova ili 2,50 posto, na 25.366 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,30 posto, na 2.743 boda, a Nasdaq indeks 2,95 posto, na 7.291 bod.

Najveći dnevni skok Dow Jones i S&P 500 indeksa u posljednjih osam mjeseci zahvaljuje se poruci predsjednika Feda da su kamatne stope sada sasvim blizu neutralnim razinama, onima koje niti potiču niti pritišću rast gospodarstva.

Powell je u govoru u Ekonomskom klubu u New Yorku poručio i da su izgledi za rast američkog gospodarstva pozitivni te da je postupno povećanje kamatnih stopa bilo usmjereno na balansiranje rizicima. Kazao je i da očekuje daljnji solidan rast gospodarstva, nisku nezaposlenost i inflaciju blizu ciljanih razina od 2 posto.

Promjena retorike Fed-a

Još prije dva mjeseca Powell je kazao da su kamate još daleko od neutralnih razina, pa njegov jučerašnji govor analitičari smatraju zaokretom i signalom da se ciklus povećanja kamatnih stopa, koji traje tri godine, približava kraju.

„To je zasigurno promjena retorike i dobrodošla vijest za ulagače. Powell je poručio da su kamate blizu neutralnim razinama, pa je moguće da Fed ubuduće neće povećati kamate onoliko koliko su se ulagači plašili”, kaže Jack Ablin, direktor u tvrtki Cresset Wealth Advisors.

Analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, kažu da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

Jučer je objavljena i druga procjena američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, kojim je potvrđena prva procjena o rastu za 3,5 posto na godišnjoj razini.

Međutim, analitičari kažu da povećanje vanjskotrgovinskog deficita, smanjenje procjena rasta osobne potrošnje i oštar pad prodaje novih kuća ukazuju da se nad dugogodišnjim ciklusom rasta gospodarstva, drugim po dužini u povijesti, sakupljaju tamni oblaci.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će se rast američkog gospodarstva u tekućem tromjesečju usporiti na 2,5 posto.

„Kratkoročno će se rast usporiti, a najveći negativni rizik predstavlja trgovinski rat između SAD-a i Kine”, kaže Gus Faucher, glavni ekonomist u tvrtki PNC Financial Services.

U 10 od 11 najvažnijih sektora cijene su dionica jučer porasle, pri čemu najviše, više od 3 posto, u tehnološkom i potrošačkom sektoru. Na gubitku je, pak, bio samo komunalni sektor.

A na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,18 posto, na 7.004 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,09 posto, na 11.298 bodova. Pariški CAC ostao je, pak, nepromijenjen, na 4.983 boda.

Azijske burze porasle, dolar pod pritiskom

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle, što se zahvaljuje snažnom skoku Wall Streeta dan prije, nakon što je predsjednik Feda Jerome Powell sugerirao da se bliži kraj ciklusu povećanja kamata.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,6 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru i Australiji porasle između 0,2 i 0,6 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,3 i 0,5 posto.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji skok Dow Jones i S&P 500 indeksa za više od 2,3 posto, što je njihov najveći dnevni dobitak u posljednjih osam mjeseci.

Dobro raspoloženje na tržištima zahvaljuje se poruci predsjednika američke središnje banke Powella da su kamatne stope sada sasvim blizu neutralnim razinama, onima koje niti potiču niti pritišću rast gospodarstva.

Powell je kazao i da očekuje daljnji solidan rast gospodarstva, nisku nezaposlenost i inflaciju blizu ciljanih razina od 2 posto.

Još prije dva mjeseca Powell je kazao da su kamate još daleko od neutralnih razina, pa njegov jučerašnji govor analitičari smatraju zaokretom i signalom da se ciklus povećanja kamatnih stopa, koji traje tri godine, približava kraju.

Analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, kažu da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

Oprez u Aziji

Ipak, azijski su ulagači jutros oprezni jer nisu sigurni hoće li se trgovinske tenzije između SAD-a i Kine ublažiti nakon sastanka predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinping krajem ovoga tjedna.

Ekonomisti ANZ banke ističu da u Trumpovoj vladi prevladavaju oni koji žele čvršći stav Washingtona u trgovinskim pregovorima i žele koncesije od Kine, posebice po pitanju intelektualnog vlasništva i prisilnog transferiranja tehnologije.

„Stoga se čini da su vrlo visoki izgledi da sastanak između Trumpa i Xija završi bez održivog rješenja razlika između dvije zemlje”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

I dok su Powellove sugestije potaknule rast tržišta dionica, na valutnim je tržištima dolar oslabio.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,76 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,42 boda.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 113,85 na 113,45 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1375 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1295 dolara.

„Kako bi Fed mogao usporiti tempo zaoštravanja monetarne politike, dolar je oslabio prema drugim valutama, posebice euru kojemu bi uskoro, kada Europska središnja banka podigne kamate, mogla stići podrška”, kaže Masafumi Yamamoto, strateg u tvrtki Mizuho Securities.

A nakon što su jučer pale 2,5 posto, cijene su nafte jutros nadoknadile dio gubitaka.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros porasla 0,8 posto, na 50,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,6 posto, na 59,15 dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 11:13