Brexit daje novu šansu hrvatskoj paloj poljoprivredi

Dok se vlada Borisa Johnsona ubrzano priprema za izlazak iz EU s dogovorom ili bez njega, među gospodarstvenicima na Otoku raste napetost.

To ne iznenađuje, jer dosadašnje analize o Brexitu pokazuju da će najveći dio britanskoga gospodarstva imati štete od raskida braka Ujedinjenog Kraljevstva s kontinentalnom Europom. Ipak, Brexit bi, pokazuju neke analize, pojedinim, iako rijetkim, sektorima mogao i koristiti.

Među glavnim dobitnicima Brexita mogli bi biti, pokazuju analize Britanske gospodarske komore (BCC) i Downing Streeta, britanski poljoprivrednici, koji će se izlaskom Velike Britanije iz EU suočiti s manjom konkurencijom na britanskom tržištu. Posebno ako se izlazak Britanije iz EU odigra bez dogovora, što za sobom povlači i uvođenje carina za uvoz robe iz drugih zemalja i trgovinskih blokova, pa tako i iz smanjene EU, na britansko tržište. Uz to, izlazak iz EU britanskim bi farmerima mogao donijeti ne samo manju konkurenciju na domaćem terenu, nego bi i vladi u Londonu pružio priliku da samostalno odlučuje o carinama na uvoz hrane iz drugih zemalja i trgovinskih blokova.

Ipak, analitičari ocjenjuju da bi koristi za britanske poljoprivrednike mogli biti kratkoga vijeka. Prije svega, Velika Britanija je velik izvoznik hrane, a uvođenje carina na uvoz hrane iz drugih zemalja znači da bi i te zemlje odgovorile Velikoj Britaniji na isti način - uvođenjem carina na njihov izvoz hrane. Nadalje, izlaskom iz EU britanski bi poljoprivrednici 'ispali' i iz Zajedničke poljoprivredne politike EU, čime bi ostali i bez izdašnih poticaja koje Bruxelles daje europskim farmerima. Stoga bi i eventualne koristi za britanske poljoprivrednike, kažu ekonomisti, bile samo kratkoročne.

Prekinuta veza

- Kad god se prekidaju međunarodne trgovinske veze, tada zapravo profitiraju lokalni proizvođači hrane. Dobar primjer za to je Rusija, kojoj je Zapad nakon aneksije Krima počeo uvoditi carine i sankcije, od čega su koristi na domaćem tržištu imali ruski poljoprivrednici. No, te su koristi u pravilu kratkotrajne. Posebno će kratkotrajne biti u slučaju Velike Britanije, koja dosta hrane izvozi, a puno i uvozi - ocjenjuje Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Novotny ne smatra da je izlaz za britanske poljoprivrednike ni jačanje izvoza u SAD. Naime, američki su poljoprivrednici znatno konkurentniji od europskih, a Amerikancima smeta i jako subvencioniranje europskih poljoprivrednika. Stoga je veliko pitanje bi li jačanje trgovinskih odnosa Londona i Washingtona moglo otvoriti nove prilike britanskim farmerima.

Izlazak Velike Britanije iz EU otvara prilike i za hrvatske poljoprivrednike, koji bi barem dijelom mogli popuniti prazninu koja će na tržištu hrane EU nastati nakon Brexita, naravno, ako London i Bruxelles na kraju ne postignu dogovor o liberalizaciji trgovine. Ipak, naši sugovornici smatraju kako je malo vjerojatno da će hrvatski prehrambeni sektor od toga profitirati.

- Teško da bi naši poljoprivrednici tu mogli 'uskočiti'. Za razliku od drugih članica EU, mi još uvijek ne koristimo ni puni iznos potpora koje Unija daje poljoprivrednicima. Osim toga, nemamo kapaciteta za tako veliko tržište, niti smo dovoljno konkurentni u usporedbi s drugima - ističe Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i njen raniji predsjednik.

- Hrvatska je premala zemlja i u EU ne predstavlja gotovo ništa. Jedini spas za naše poljoprivrednike je da proizvode za potrebe hrvatskog tržišta i turizma. Adut nam može biti i ekološka proizvodnja - dodaje Brlošić.

I Novotny smatra da Hrvatska nema snage zauzeti značajniji udio u praznini na tržištu poljoprivrednih proizvoda koju bi na tržištu EU mogao ostaviti Brexit. Naš je poljoprivredni sektor, ističe, neproduktivan i nekonkurentan i teško da može konkurirati poljoprivrednim sektorima drugih članica Unije.

Među preprekama za naš poljoprivredni sektor stručnjaci, osim slabe produktivnosti i nekonkurentnosti, navode i male zemljišne posjede, kao i nedovoljnu tehnološku razvijenost. Nadalje, naši su poljoprivrednici previše ovisni o državi i njenim subvencijama. Ukratko, u usporedbi s poljoprivredom u Francuskoj ili Danskoj, naš je poljoprivredni sektor zastario i prilično zapušten.

Rast izvoza

Unatoč tome, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) vjeruju da izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU pruža priliku i hrvatskim poljoprivrednicima da povećaju izvoz u smanjenju Uniju.

- S obzirom na to da su proizvođači iskoristili ulazak Hrvatske u EU za povećanje izvoza na tržišta zemalja članica, za očekivati je da će neki iskoristiti i ovu priliku i supstituirati dio koji je dolazio iz Velike Britanije na tržište zemalja članica EU - zaključuju u HGK.

Podaci HGK pokazuju da je hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU lani dosegao vrijednost od gotovo 1,3 milijarde eura, što je otprilike dva i pol puta više nego 2012. godine, dok još nismo bili u EU. Inače, izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU lani je činio 64 posto ukupnog hrvatskog izvoza te skupine proizvoda. S druge strane, lani je Hrvatska u Veliku Britaniju, pokazuju podaci HGK, izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od samo 16 milijuna eura, što čini samo 0,8 posto ukupnog hrvatskog izvoza tih proizvoda, pa ni uvođenje britanskih carina u slučaju Brexita bez dogovora, ne bi hrvatskoj poljoprivredi trebao nanijeti veliku štetu.