Bivša ministrica otkriva detalje: Moglo bi biti nepravde, ljudi će biti nezadovoljni, ali ima i tri dobre strane

Iako još čekamo detalje Vladine nove stambene politike u koju spada i uvođenje poreza na nekretnine, porezna teorija i proučavanje iskustava zemalja u kojima postoje porezi na nekretnine otkrivaju nam dobre i one manje dobre strane poreza na nekretnine, kao i izazovi koje otkriva Dubravka Jurlina Alibegović iz Ekonomskog instituta u analizi koju je provela na temelju dostupnih informacija koje nam ovih dana pristižu iz Vlade.

Kako znamo, najavljuje se da se radi o porezu koji će se odnositi samo na dio nekretnina i kojim će se oporezovati nekretnine koje se ne koriste za stanovanje. Porez se ne bi plaćao na nekretnine u kojima se stanuje, kao niti na one koje se dugoročno iznajmljuju, već na one nekretnine koje se kratkoročno iznajmljuju. Osim namjere oporezivanja onih nekretnina koje nisu stalno nastanjene ili nisu u dugoročnom najmu, čini se da će se postojeći porez na kuće za odmor u određenoj mjeri zamijeniti porezom na nekretnine. Također se najavljuje da će porezni obveznici biti u obvezi plaćati viši iznos poreza od postojećeg poreza na kuće za odmor.

"Porez na nekretnine (imovinu) i sada je prisutan u hrvatskom poreznom sustavu u više oblika i naziva. Riječ je o porezu na kuće za odmor, komunalnoj naknadi, komunalnom doprinosu, porezu na dohodak od imovine ostvaren od najamnine i zakupnine, porezu na dohodak ostvaren iznajmljivanjem stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova te porezu na promet nekretnina", podsjeća znanstvenica, koja je javnosti poznata i kao bivša ministrica uprave.

Mnogi ne naplaćuju

Trenutno vlasnici kuće za odmor (zgrade, dijela zgrade ili stana koji koriste povremeno ili sezonski) godišnje plaćaju porez na kuće za odmor koji, prema posljednjoj izmjeni Zakona o lokalnim porezima s primjenom od 1. siječnja 2024. godine, može iznositi od 0,60 do 5,00 eura po metru kvadratnom korisne površine kuće za odmor.

Točan iznos poreza koji plaćaju porezni obveznici, vlasnici kuća za odmor, utvrđuje se odlukom općinskog ili gradskog vijeća općine ili grada u kojem se nalazi predmet oporezivanja, kuća za odmor. Budući da je riječ o lokalnom porezu, logično je i prihvatljivo da se odluka o visini poreza donosi u lokalnoj samoupravi. No, podsjeća ona, mnoge općine to uopće ne naplaćuju.

Prema podacima Porezne uprave, u 94 jedinice lokalne samouprave nije uveden porez na kuće za odmor. To znači da vlasnici kuća za odmor u šestini ukupnog broja općina i gradova nisu u obvezi plaćati tu vrstu lokalnog poreza, pa općine i gradovi ne ostvaruju svoje prihode u proračunu na temelju postojanja te vrste lokalnog poreza.

S druge strane, u samo 57 općina i gradova, i to onih koje su smještene na jadranskoj obali, utvrđeno je plaćanje poreza na kuće za odmor po najvišem iznosu od navedenih 5 eura po kvadratu. Također, mali je broj jedinica lokalne uprave koje su utvrdile razlike u iznosima na temelju recimo lokacije, starosti objekta, stanja infrastrukture.

Dubravka Jurlina Alibegović

Bruno Konjevic/Cropix

Niski prihodi

Prvo važno pitanje je koliko prihod od poreza na kuće za odmor pridonosi ukupnim prihodima u proračunima općina i gradova. Podaci kažu da su prihodi od poreza na kuće za odmor iznosili od 19 milijuna eura u 2019. do 24 milijuna eura lani, što je bilo tek oko 0,5 posto ukupnih proračunskih prihoda općinskih i gradskih proračuna, a tek će se vidjeti koliko se to izmijenilo s izmjenama Zakona o lokalnim porezima iz ove godine.

Drugo pitanje je koliko su se mjeri ti povećani prihodi u proračunu usmjerili na povećanje kvalitete javnih usluga i sadržaja, a podaci pokazuju da se udio rashoda za ulaganja u infrastrukturu za komunalni i društveni razvoj u ukupnim rashodima zapravo smanjuje, pa proračunski prihodi nisu dovoljni da lokalne jedinice osiguraju financiranje većeg obuhvata infrastrukture i objekata potrebnih za lokalni razvoj.

"Porezna teorija i proučavanje iskustava zemalja u kojima postoje porezi na nekretnine otkrivaju nam dobre i one manje dobre strane poreza na nekretnine. Nemoguće je opisati sva obilježja pa ovdje navodim samo ona važnija", kaže Jurlina Alibegović. Naime, porez na nekretnine (imovinu) primjenjuje se kao lokalni porez u velikom broju država, u Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj, Finskoj i drugima.

Loše strane

• Nezadovoljni birači

Znamo da porezni obveznici niti jedan porez ne plaćaju s velikim oduševljenjem. Ponajmanje su skloni podmirivati obvezu plaćanja poreza na nekretnine jer je "račun" za plaćanje poreza vidljiv i dolazi, u pravilu, jednom godišnje na ime poreznog obveznika, vlasnika nekretnine.

• Neopravdanost uvođenja poreza

Vlasnici nekretnine ne vide korist od plaćenog poreza, unaprijed ne znaju za koju će svrhu taj novac biti upotrijebljen, a ponajviše ih smeta što ne vide izravnu vlastitu korist koju ostvaruju plaćanjem poreza. Stoga porez na nekretnine smatraju izrazito neopravdanim.

• (Ne)pravednost poreza na nekretnine

Često se postavlja pitanje pravednosti poreza na nekretnine. Prije svega, postoje iste stope poreza na nekretnine za iste vrste nekretnina i njima se oporezuju nekretnine svim poreznim obveznicima, bez obzira ima li razlike među njima u poreznoj snazi ili nema. Također, porez na nekretnine čini veći udio u dohotku onih stanovnika koji ostvaruju niže dohotke. Za smanjivanje ovih loših karakteristika poreza na nekretnine, u nekim su državama pribjegli izuzećima od poreza na nekretnine za pojedine dohodovne ili dobne skupine stanovnika.

Dobre strane

• Predvidivi i stabilni prihodi

Ovaj porez osigurava općini ili gradu koji ga je uveo predvidive i stabilne prihode u proračunu. Za stabilnost prihoda, općinska i gradska upravna tijela se trebaju pobrinuti da su registri nekretnina ažurni i da sadrže sve potrebne podatke za razrez poreza i prikupljanje poreznih prihoda (uključujući procjenu vrijednosti nekretnina). Općine i gradovi mogu ostvarivati povećane prihode od poreza na nekretnine u slučaju izgradnje novih nekretnina i kada se porez plaća na procijenjenu tržišnu vrijednost nekretnine (ne po površini nekretnine). Iako postoje brojne metode vrednovanja nekretnina (prema tržišnoj vrijednosti nekretnine, prema vrijednosti zemljišta, prema vrijednosti ponovne gradnje, usporedba prodajnih cijena nekretnina itd.), upravo je procjena vrijednosti nekretnina jedan od najvećih izazova kod uvođenja poreza na nekretnine.

• Nemobilna osnovica

Pozitivno obilježje poreza na nekretnine je i to što je porezna osnovica nemobilna pa jedinice lokalne samouprave mogu donositi odluke o visini porezne stope do zakonom određene granice, što neće utjecati na mobilnost poreznih obveznika.

• Izborni alat

U vrijeme lokalnih izbora kandidati za gradonačelnike i općinske načelnike mogu ponuditi biračima više stope lokalnih poreza i veći obujam i višu kvalitetu lokalnih javnih dobara i usluga, odnosno niže stope lokalnih poreza i manji obujam i nižu kvalitetu lokalnih javnih dobara i usluga. Građani će se samostalno na lokalnim izborima odlučiti za političku opciju ili nezavisnog kandidata čiji im program nudi prihvatljiviju mogućnost.