Bez suvišnih detalja te puno brže i točnije izvještavanje ulagača

"Kodeks počinje tamo gdje prestaje zakon, počinje tamo gdje je zakonodavac s uređenjem materije odlučio stati, gdje je granica djelovanja zakona, što, naravno, ne isključuje promjenu zakona", ustvrdila je Hana Horak, redovita profesorica u trajnom zvanju na Katedri za pravo pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u razgovoru koji smo vodili potaknuti prijedlogom novog Kodeksa korporativnog upravljanja koji će uskoro potpisati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Zagrebačka burza.

Novi Kodeks

Izradi novog Kodeksa Hanfa i Burza pristupile su 2018. uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) s ciljem osuvremenjivanja Kodeksa donesenog 2007., a posljednji put ažuriranog 2010. Novi Kodeks ima drugačiju strukturu od sadašnjeg i sastoji se od deset poglavlja, od kojih je svako podijeljeno na tri sastavna dijela.

Prvo poglavlje nosi naziv "Svrha" i opisuje razloge iz kojih su pitanja pokrivena u tom poglavlju važna za učinkovito upravljanje te služi kao objašnjenje, drugo, "Načela", opisuje ciljeve na visokoj razini koje je potrebno postići, a "Odredbe" sadržavaju preporučene dobre prakse. Novi Kodeks funkcionirat će na temelju istog principa - "postupi ili objasni" - kao i sadašnji, uz jednu razliku - u slučajevima u kojima ne postupaju prema odredbi Kodeksa, od društava se očekuje još detaljnije objašnjenje na koji način njihove poduzete mjere upravljanja ispunjavaju načela Kodeksa.

Tako će kompanije na Uređenom tržištu Zagrebačke burze biti dužne ispuniti dva upitnika, od kojih će prvi od društva zahtijevati da naznači je li postupalo prema Kodeksu te, ako nije, da objasni zašto nije. Drugi upitnik od društva će tražiti pružanje informacija o svojim praksama upravljanja. Oba upitnika bit će dostavljena Hanfi preko jedinstvene internetske platforme, što bi trebalo skratiti vrijeme koje će društva trošiti na izvještavanje.

Najvažnije promjene

Glavna svrha revidiranja Kodeksa, ističu u Hanfi, jest izbjegavanje preklapanja sa zakonima, uklanjanje suvišnih ili nepotrebnih detalja i skraćivanje vremena koje društva troše na izvještavanje, a da se pritom zadrže visoki standardi korporativnog upravljanja. Pritom se najvažnije promjene tiču odgovornosti uprava, upravnih i nadzornih odbora, raznolikosti članova uprave, upravnog i nadzornog odbora (posebice spolne raznolikosti) te neovisnost članova upravnog i nadzornog odbora i njihovih odbora. Profesorica Horak posebno ističe da je suštinsko, temeljno pitanje koje treba riješiti pravilnom primjenom Kodeksa, ustvari, temeljno pitanje korporativnog upravljanja - pitanje odjeljivanja dioničarskih prava i kontrole u društvu.

- Oni koji žele biti članovi uprave, upravnih odbora odnosno nadzornih odbora kao predstavnici javnog interesa moraju nas uvjeriti da će njihova kontrola biti usmjerena k društveno odgovornom poslovanju. Korporativno upravljanje, dioničarska prava i kontrola izuzetno su bitna pitanja za gospodarstvo u cijelosti jer se razvijeno gospodarstvo oslanja na tržišta kapitala. Upravo zbog te činjenice tržišta moraju funkcionirati najbolje što mogu kako bi se mogla suočiti s izazovima kao što visoka stopa nezaposlenosti, sve veći broj umirovljenika te širenje prekograničnog poslovanja.

Tržište kapitala može kvalitetno funkcionirati ako njegovi dionici mogu ostvarivati svoja prava i ispunjavati svoje kontrolne uloge u svrhu kvalitetne tržišne utakmice i korporativnog upravljanja. A kada korporativno upravljanje i kontrola kvalitetno funkcioniraju, kvalitetno funkcionira i tržište kapitala, što rezultira privlačenjem ulaganja, a proporcionalno tome potiče veći gospodarski rast te veću zaposlenost - naglašava profesorica Horak, podsjećajući kako se potreba za efikasnom regulacijom korporativnog upravljanja, općenito i posebno regulacijom djelovanja članova tijela društava, odnosno korporativnog ponašanja, pojavila nakon brojnih korporativnih skandala 90-ih godina prošlog stoljeća, u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi.

- Bez obzira na regulaciju djelokruga rada tijela dioničkog društva prisilnim odredbama javila se, posebice devedesetih godina 20. stoljeća u SAD-u i Velikoj Britaniji te u drugim državama članicama EU, potreba za donošenjem te usvajanjem raznih oblika 'soft lawa' u obliku kodeksa korporativnog upravljanja. Velika Britanija uvela je 1992. godine prvi kodeks koji je postavio temelje dobre prakse korporativnog upravljanja pod nazivom Cadbury Code. Njime je uveden novi regulatorni koncept poznat pod nazivom comply or explain - uskladi ili objasni, odnosno obveza davanja izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. Cadbury Code je kao model regulacije 'imitiran' u više od pedeset zemalja - rekla nam je Hana Horak i dodala da Kodeks mora sadržavati praktične upute o tome kako primijeniti zakonska rješenja, kako postupati u okolnostima kada se zahtijeva poduzimanje specifičnih radnji u primjeni zakona.

Kodekse korporativnog upravljanja, napominje, ima 26 zemalja članica Europske unije, a nemaju ga samo dvije - Irska, gdje se primjenjuje britanski kodeks korporativnog upravljanja, te Grčke, u kojoj se primjenjuje Zakon o korporativnom upravljanju. Novi kodeks bit će potpisan na konferenciji pod nazivom "Kvaliteta korporativnog upravljanja" koju 15. listopada organiziraju Jutarnji list i Novac.hr, izdanja Hanza Medije, i Hanfa.