U nastavku donosimo:
- koje hrvatske gradove Europska komisija označava pod „stambenim pritiskom“ i zašto su Dubrovnik i Split u posebnom fokusu
- što donosi prijedlog Affordable Housing Act i koje bi mjere mogle biti dostupne lokalnim vlastima
- gdje je kratkoročni turistički najam najizraženiji i kakav učinak ima na dostupnost stanova
- koja su iskustva i stavovi stanovnika te lokalnih sugovornika o praznim stanovima i tržištu najma
- što o lokalnim razlikama i učincima mjera ističe prof. Josip Tica (makroekonomija, stambeno i prostorno tržište)
Čak 20 velikih hrvatskih gradova nalazi se pod stambenim pritiskom (housing stress), odnosno stanovanje je tamo postalo preskupo u odnosu na prihode lokalnog stanovništva.
Najgore stoje Dubrovnik i Split, gdje su stanovi lokalnom stanovništvu postali gotovo jednako nepriuštivi kao stanovnicima Barcelone, Amsterdama ili Pariza.
Pokazala je to analiza Europske komisije u okviru najnovijeg prijedloga Uredbe o priuštivom stanovanju (Affordable Housing Act). Uredba, predstavljena prije mjesec dana, trebala bi na razini EU pravno regulirati mehanizme za rješavanje problema nepriuštivosti stanovanja u europskim gradovima koji su pod velikim stambenim pritiskom.
Očekivano, pod najvećim pritiskom nalaze se gradovi koji snažno ovise o turizmu i čiji se stambeni fond nalazi pod kratkoročnim n...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....