Analiza EIZ-a: Najveću korist od 5G mreža neće imati gradovi, nego sela

Iako je 5G uveden prvo u velikim gradovima, najveći ekonomski učinak od takvih novih mobilnih mreža imat će - sela. Pokazala je to studija "Ekonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj", koju je napravio Ekonomski institut u Zagrebu (EIZ) u suradnji s Hrvatskim telekomom.

Maruška Vizek, voditeljica istraživanja i znanstvena savjetnica s EIZ-a, kaže da se najveći iznos koristi od 5G mreža očekuje u nečemu što naziva klaster Pametno selo. Riječ je ruralnim područjima, dakle onima na kojima dominira poljoprivreda i gdje će se očekuje primjena 5G-a kroz takozvani fiksni pristup na mobilnoj mreži (FWA).

- U klasteru Pametno selo, očekuje se da će iznos koristi na svaki euro ulaganja biti 4,3 puta veći - kaže Vizek.

U području pametnih sela, dodaje, to je posebno dobra vijest za Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Vukovarsko-srijemsku i Virovitičko-podravsku županiju.

- Najveća korist bit će upravo u onim županijama koje su slabije razvijene - kaže Vizek.

Navodi da se uvođenjem 5G-a povećavaju brzine pristupa internetu te da to izravno utječe na kreiranje novih tvrtki i novih radnih mjesta u turizmu i ICT-ju. I ovdje se pokazalo da od uvođenja 5G-a najveće koristi imaju ruralna područja.

Potencijal

- U odnosu na prosjek promatranog razdoblja, uvođenje 5G mreže ima potencijal povećati udio novih poslovnih subjekata u ukupnoj populaciji poduzeća za 25 posto u Zagrebu do čak 250 posto u Brodsko-posavskoj županiji, a općenito, snažniji pozitivni učinci uvođenja 5G-a na osnivanje novih poduzeća očekuju se u slabije razvijenim područjima i područjima udaljenima od glavnih urbanih središta - kaže Vizek.

Dodatno, studija je pokazala da uvođenje 5G-a, što prati povećanje mobilnih brzina, ima značajan učinak na povećanje tehnološkog izvoza. Izvoz u transportnoj industriji diže za 5 posto, a u ICT-ju za 7 posto. Međutim, u prerađivačkoj industriji navodi se mogući rast od 19 posto, a u poljoprivredi za čak 25 posto. Ukupno, pak, u idućih nekoliko godina u Hrvatskoj će ulaganja u razvoj 5G-a, prema procjeni EIZ-a, donijeti više od 10 milijardi kuna dodatne vrijednosti.

- Godišnje, to znači neto korist od ulaganja u 5G od 1,72 posto BDP-a - kaže Vizek. Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije HT-a, ističe da je to velik potencijal, ali da se on neće ostvariti "na autopilotu".

- Pred nama u HT-u, ali i svim ostalim dionicima, jest da odradimo svoj posao - kaže Drilo.

Navodi da je prva faza uvođenja 5G-a prošla jako dobro. Hrvatska je odskočila u statistici EU. Regulator je proveo dražbu za ključne 5G frekvencije i pripremio se za drugu dražbu na kojoj će podijeliti i preostale frekvencije. Drilo navodi da je HT mnogo uložio u 5G.

- Ukupne investicije HT-a u ovoj godini porasle su 8 do 10 posto u odnosu na planiranih 1,6 milijardi kuna, djelomično i zbog porasta ulaganja u 5G - kaže Drilo.

Pojašnjava da se u HT-u nadaju da će država riješiti niz administrativnih pitanja koja otežavaju takve investicije.

- U posljednje vrijeme njima su se pridružila još dva dodatna otežavajuća čimbenika: inflacija i skok cijena električne energije - kaže Drilo.

Rast cijena

Pojašnjava da operateri mogu anulirati promjene do čak 30 ili 40 posto, ali ne i šok koji je izazvao rast cijena električne energije za dva do tri puta. Usto, pojašnjava, pritišće i inflacija, koja izravno utječe na cijenu izgradnje fiksne i mobilne mreže.

- HT neće tražiti rješenja izvan svojeg temeljnog poslovanja i ostajemo fokusirani na ICT, ali smo zainteresirani za rješenja koja smanjuju pritisak koji su stvorili inflacija i cijene električne energije - kaže Drilo.

Kostas Nebis, predsjednik Uprave HT-a, istaknuo je da su u samo godinu i pol s 5G signalom pokrili 2 milijuna građana, uključujući 76 gradova i jadransku obalu.

- Kao vodeći investitor u digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj, nastavit ćemo ulagati u budući gospodarski i društveni prosperitet zemlje - zaključuje Nebis.