Koronarecesija

Analitičarka londonskog Economista za Novac.hr: 'Vaše gospodarstvo će pasti za 6,1%'

Prognoze londonskog Economist Intelligence Unita nisu iznenadile naše analitičare
Ilustracija
 Boris Kovacev / CROPIX

Zbog pandemije koronavirusa Hrvatsku u ovoj godini čeka recesija, a pad gospodarske aktivnosti iznosit će, prema sadašnjim procjenama, 6,1 posto.

Upozorenje je to Economist Intelligence Unita (EIU), poznatog londonskog think tanka vezanog uz časopis Economist, koji je za Jutarnji list ocijenio stanje hrvatskoga gospodarstva.

Turizam

Hrvatska je, ističe Prianthi Roy, analitičarka EIU-a zadužena za našu zemlju, previše vezana za turizam, gospodarsku granu koja će na svjetskoj razini pretrpjeti najveće štete od pandemije. Stoga bismo, dodaje naša sugovornica, trebali poraditi na diverzifikaciji gospodarstva i okrenuti se razvitku ostalih djelatnosti, što nije nimalo lak posao i za što će trebati godine. Uz to, ocjenjuju u Londonu, Hrvatska je u robnoj razmjeni, kao i u razmjeni usluga, previše vezana za Italiju, zemlju koju je pandemija koronavirusa u Europi najviše pokosila.

Rendgen

Posljedice krize osjetit će se na svim područjima gospodarskog i društvenog života u Hrvatskoj. Osobna potrošnja je pred kolapsom, robna razmjena je svedena na minimum, a već je posve jasno da je i razdoblju dovođenja u red javnih financija došao kraj, pokazuje rengen EIU-a. Naime, u Londonu očekuju da će hrvatski proračunski manjak u ovoj godini doseći 3,1 posto BDP-a, dok će javni dug skočiti na 81 posto BDP-a. I deficit tekućeg računa platne bilance, koji obuhvaća razmjenu roba i usluga s inozemstvom, doseći će 2,8 posto BDP-a. Ipak, u EIU-u ne očekuju da će Hrvatska imati problem sa zaduživanjem na vanjskom tržištu, kao ni da će stabilnost kune doći u pitanje, iako se može očekivati blaga deprecijacija.

Kriza zbog koronavirusa najviše će se osjetiti u drugom i trećem tromjesečju, koji će biti u znaku minusa. Rast će i nezaposlenost, i to unatoč Vladinim mjerama.

Spori oporavak

Oporavak će, s druge strane, biti spor. U EIU očekuju da će Hrvatska u sljedećoj godini ostvariti stopu gospodarskog rasta od samo 1,2 posto. Pritom nećemo moći računati na tradicionalne industrije, poput brodogradnje, koje su i prije ove krize imale velike probleme.

- Ne očekujemo povratak na potencijalne stope rasta BDP-a prije 2022. godine - zaključuje naša sugovornica iz EIU-a.

Iako prognoze EIU-a zvuče prilično katastrofično, domaći makroekonomisti još su pesimističniji oko gospodarskih kretanja u Hrvatskoj. Štoviše, mnogi od njih prilagođavaju svoje ranije prognoze novim okolnostima, koje se mijenjaju iz dana u dan. Nažalost, spuštaju svoje prognoze.

Među njima je i Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, koja je nedavno izašla s prognozom pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini od oko pet posto. Sada, međutim, strahuje da će taj pad biti i znatno veći.

- U ovoj godini zasad očekujem pad hrvatskog BDP-a od 8,5 posto. Ta se prognoza temelji na potpunom gubitku predsezone i gubitku 60-70 posto glavne turističke sezone - kaže Živković Matijević.

Posebno će, upozorava i Živković Matijević, biti kritični drugo i treće tromjesečje u kojima se i ostvaruje najviše turističkog prometa. Oporavak, dodaje, možemo očekivati u sljedećoj godini u kojoj bismo mogli ostvariti rast BDP-a do tri posto.

I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta strahuje da će epidemija koronavirusa predstavljati snažan udarac za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini. I dok se još u prvom kvartalu, kaže Lovrinčević, može očekivati nekakav skromni gospodarski rast, s obzirom na to da siječanj i veljača, ekonomski gledano, i nisu bili toliko slabi, drugi i treći kvartal mogli bi se pokazati kritičnima, dok je posljednje ovogodišnje tromjesečje i dalje pod znakom velikog pitanja. Stoga Lovrinčević zasad očekuje da bismo u ovoj godini mogli imati pad gospodarske aktivnosti od oko sedam posto.

- Sve će ovisiti o kretanju koronavirusa, što se u ovom trenutku ne može procijeniti. No, moramo voditi računa o tome da je Hrvatska uslužna ekonomija i da nije dovoljno digitalizirana, što znači i da je lockdown jako pogađa - ističe on.

Preslagivanje

U idućoj godini, kaže, može se očekivati stagnacija ili blagi oporavak, ovisno o razvoju situacije s koronavirusom, a posebno o tome hoće li se naći cjepivo. No, tek tada predstoji pravo “preslagivanje” u ekonomiji i društvu.

- Za povratak u 2019. trebat će nam pet ili šest godina - upozorava Lovrinčević.

- Pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj bit će veći nego 2009. Uopće se ne bih iznenadio da u ovoj godini imamo dvoznamekasti pad BDP-a jer je cijeli svijet zahvaćen krizom - poručuje makroekonomist Goran Šaravanja.

Upozorava da je Hrvatska mala i otvorena ekonomija koja uvelike ovisi o kretanjima u okruženju, što se posebno odnosi na naše vodeće vanjskotrgovinske partnere, među kojima posebno mjesto ima Italija. Oporavak se može očekivati u 2021., no Šaravanja ističe da on neće biti brz.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 16:18