BITKA ZA OPSTANAK

Amerikanci pružili novu slamku spasa Lukoilu, šef tvrtke koja želi kupiti naftnog giganta dao ostavku: ‘Bio je lutka na koncu Kremlja‘

Odluka State Departmenta o novom roku za prodaju imovine Lukoila izvan Rusije uslijedila je devet dana prije isteka postojeće licence

Rasplet sage o sankcijama Lukoilu pozorno prate u svim zemljama u kojima Lukoil posluje, poput belgijske ispostave u Gentu (na fotografiji)

 Nicolas Maeterlinck/Afp
Odluka State Departmenta o novom roku za prodaju imovine Lukoila izvan Rusije uslijedila je devet dana prije isteka postojeće licence

Posebni ured američkog Ministarstva financija zadužen za provođenje sankcija (OFAC) produljio je licencu za poslovanje europskih i azijskih tvrtki u sastavu ruskog Lukoila do 29. travnja iduće godine. Do potonjeg datuma Lukoil ima novi rok za prodaju imovine izvan Rusije kojom upravlja Lukoil International GmbH sa sjedištem u Austriji, ali su i dalje zabranjene sve financijske transakcije s ruskom središnjicom Lukoila.

- Svi blokirani računi tvrtke Lukoil International GmbH mogu biti korišteni samo za transakcije odobrene ovom odlukom - priopćio je OFAC. Među transakcijama Lukoila Internationala koje su spomenutom odlukom OFAC-a i dalje zabranjene su bilo kakva plaćanja prema ruskoj Središnoj banci, Nacionalnom fondu Rusije ili ministarstvima Ruske Federacije.

Isto tako, zabranjeno je slobodno raspolaganje imovinom Lukoila izvan Rusije, što znači da Lukoil i dalje ne može prodati svoj biznis izvan Rusije kupcu koji za to ne dobije ‘zeleno svjetlo‘ OFAC-a. Svjetski mediji pišu da Lukoilu ne nedostaje ponuđača za imovinu izvan Rusije, među ostalim, zainteresirani kupci su američki giganti ExxonMobile i Chevron te mađarski MOL, kao i arapski ‘mega‘ igrači u naftnom biznisu poput ADNOC-a iz Abu Dhabija.

Mađarski MOL naznačio interes za Lukoilovu imovinu?

Odbijenica Šveđanima

Odluka State Departmenta o novom roku za prodaju imovine Lukoila izvan Rusije uslijedila je devet dana prije isteka postojeće licence koja je ruskom gigantu odobrena 15. studenoga. U međuvremenu Lukoil je pronašao kupca za svoje tvrtke izvan Rusije, švedsku kompaniju Gunvor, ali su SAD uskratile dozvolu za namjeravanu kupoprodaju Lukoila i Gunvora s obrazloženjem da je Gunvor ‘lutka u rukama Kremlja‘.

Slučajno ili ne, nakon spomenutog odbijanca iz Washingtona, a neposredno prije odobrenja novog roka za prodaju Lukoila Internationala, osnivač, većinski vlasnik i izvršni direktor Gunvora Torbjörn Törnqvist objavio je povlačenje s čela kompanije. Švedski mediji pišu da je Törnqvist prodao svoj vlasnički udjel u Gunvoru. Budući je novi izvršni direktor Gunvora Gary Pedersen, voditelj sjevernoameričkih operacija Gunvora, procjenjuje se da je Pedersen ili neki izvor financiranja blizak njemu otkupio Törnqvistov udio u Gunvoru.

image

Čelnik Rosnefta Igor Sečin (u sredini), Genadij Timčenko (desno) i Torbjorn Tornqvist (lijevo), sada već bivši čelnik Gunvora, snimljeni 2012.

Photo Itar-tass/tass/profimedia

Iako Törnqvist nije obrazložio svoje povlačenje iz Gunvora, nameće se zaključak da je ta odluka rezultat spomenute američke ocjene o ‘lutki u rukama Kremlja‘ i potrebe da se zaštiti daljnje poslovanje švedskog energetskog giganta. U prilog potonjem, švedski mediji navode nedavnu odluku jedne od najvećih europskih banaka, Banke Santander, da prekine poslovanje s Gunvorom.

- Vjerojatno bi otežao tvrtki nastavak poslovanja ako sada ima taj pečat iz SAD-a. Teško mi je zamisliti da bi moglo biti išta drugo, komentirao je ostavku Törnqvista za portal Efn švedski ekonomist Torbjörn Becker, izrazivši sumnju da bi vlasničke promjene u Gunvoru mogle promijeniti stav State Departmenta o prodaji Lukoilove imovine Gunvoru.

Brisanje pečata

Becker smatra da je ‘vrlo teško izbrisati pečat koji SAD udare na nečiji imidž‘. Törnqvist je, podsjetimo, postao pretežiti vlasnik Gunvora od 2014., kada je otkupio udio suosnivača Gennadyja Timčenka neposredno nakon što su SAD uvele sankcije protiv Timčenka.

Austrijska podružnica Lukoila upravlja, među ostalim, i tvrtkom Lukoil Hrvatska sa sjedištem u Zagrebu i maloprodajnim lancem od 44 benzinske crpke. U Lukoilu Hrvatska zaposleno je oko 400 radnika, što ga čini četvrtim najvećim maloprodajnim lancem benzinskih crpki na našem tržištu.

Oko 400 Hrvata strahuje za svoju egzistenciju

image
Nikolay Doychinov/Afp

Dio europskih država u kojima posluje Lukoil International GmbH nije čekao odluku State Departmenta o produljenju roka za prodaju spomenute tvrtke već su donijeli odluke o daljnjoj sudbini imovine Lukoila na svome teritoriju. Među ostalim, vlasti u Bugarskoj odlučile su nacionalizirati rafineriju Lukoila u Burgasu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. prosinac 2025 12:28