RIJEČ STRUČNJAKA

Ako ne pojačamo ulaganja u hotele, čeka nas put prema dolje: Pogledajte kako to rješavaju naši susjedi

Hrvatska posebno mora paziti na slabljenje kupovne moći stanovnika naših emitivnih tržišta, prije svega Njemačke

Ilustrativna fotografija

 Goran Sebelic/Cropix

Struktura smještaja s najvećim udjelom privatnog smještaja, sa čime dolazi sezonalnost i spor povrat ulaganja, neriješeno pitanje turističkog zemljišta i pomorskog dobra i uporno izbjegavanje projekata resorta mješovite namjene glavni su strukturni uzroci stagnacije hrvatskog turizma koji i dalje ne privlači strane ulagače i globalne brendove. Zbog toga nas u s investicijama šišaju Grčka, Crna Gora i u zadnje vrijeme sve više Albanija, u kojoj je cijena gradnje još k tome jeftinija za 30 do 35 posto jeftinija nego u Hrvatskoj.

A što se tiče iduće turističke godine, Hrvatska posebno mora paziti na slabljenje kupovne moći stanovnika naših emitivnih tržišta, prije svega Njemačke, upozorili su sudionici kongresa hotelijera koji se održava danas i sutra u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).

Turska s najviše investicija

Analiza investicijske slike u turizmu regije Siniše Topalovića iz Horwath HTL pokazala je da ukupan planirani broj novih soba do 2027. godine premašuje 75.000. Na prvom mjestu je uvjerljivo Turska, koja do 2027. planira imati 28.425 novih hotelskih soba, i to čini 37.5 posto ukupnog broja novih soba u regiji.

Druga je Austrija sa skoro 9.500 soba što čini udio od 12.5 posto. Slijedi Grčka sa 7.204 nove sobe, što je 9.5 posto udjela, pa onda Crna Gora sa 6.229 novih soba, što je 8.2 posto. Hrvatska je na ovoj ljestvici na petom mjestu sa 6.155 soba u idućih dvije godine i mi smo na udjelu od 8.1 posto pipelinea regije.

Ispod nas odmah je Albanija. Međutim, status Albanije se jako brzo se mijenja i za očekivati je da će nas oni uskoro prešišati, jer su vrlo privlačna destinacija za ulaganje i imaju strategiju turizma koja se bazira na vrijednosti za novac. Isto kao i Srbija koja je trenutačno na desetom mjestu sa 1.503 nove sobe u pipeline-u do 2027. Međutim, oni rade na ubrzanom razvoju hotelijerstva, odnosno otvaranja novih hotela zbog Expo 2027., zbog čega im država daje grantove za ulaganja u hotele od 20 posto na veće projekte greenfielda i obnove starih hotela.

Ukupan volumen investicija u regiji do 2027. iznosi 12,5 milijardi eura i Hrvatska je po tome na 3. mjestu s 1,45 milijardom eura ulaganja, što je 11,5 posto ukupnih ulaganja regije. Kad su iznosi u pitanju, ispred nas su Turska i Crna Gora, iza nas Austrija i Grčka. Prema broju novih soba s pet zvjezdica Hrvatska je na petom mjestu u regiji (2.794 sobe), iza Turske koja će više od 70 posto svog pipelinea staviti na 5 zvjezdica, te Grčke.

Najviše će po sobi potrošiti Crnogorci, 264 tisuće eura, a Hrvatska je s 235 tisuća eura ulaganja po ključu na drugom mjestu, što je znato iznad prosjeka regije od 157 tisuća eura ulaganja po ključu. Iako velik dio jedinica radi s 5 zvjezdica, Turska je sa 151 tisućom eura ulaganja po ključu ispod prosjeka, dok je Austrija na svega 136 tisuća dijelom zato što više od ostalih ulažu u hotele s 3 zvjezdice. najveći nadolazeći projekti u Hrvatskoj su Valamarov Pical u Poreču i Maistrin Marjan u Splitu.

image

Ilustrativna fotografija

Goran Sebelic/Cropix

Hoteli trebaju doći na 20 posto

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma bio bi zadovoljan kad bi se udio hotela u Hrvatskoj u idućih 10 godina udvostručio te došao na dvadesetak posto udjela u smještaju, što je realno moguće ako se otvore ulaganja i prestane bujati privatni smještaj.

Hoće li Vladina inicijativa zaustavljanja apartmanizacije, kroz niz zakona koji povećavaju porezna opterećenja i ograničavaju otvaranje novih smještajnih jedinica uspjeti, zasad nitko ne želi prognozirati, kažu pokazat će vrijeme. Načelno podržavaju napore, no ne i sva rješenja. Siniša Topalović ne smatra sretnim rješenjem razdvajanje domaćina od rentijera na temelju adrese, kako to predlaže novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.

"To onda znači da je netko tko je u svom mjestu izgradio mali aparthotel s deset apartmana dobar domaćin, a onaj tko je skucao da kupi dva tri apartmana po obali zločesti rentijer. Razvijene zemlje to su vrlo jednostavno riješile tako da je glavni kriterij ostvareni prihod, kad se premaši određeni iznos ulazi se u drugu kategoriju", kaže Topalović.

Nijemcima slabi kupovna moć

Kad je u pitanju iduća turistička godina, treba imati na umu daljnji pad potrošačke moći na našim glavnim tržištima, na prvom mjestu Njemačkoj, koja je i vodeća po štednji, upozorio je analitičar Hrvoje Stojić. Njegove brojke pokazuju doduše da je Hrvatska u zadnjih pet godina imala najbrži rast turizma u odnosu na konkurente, no uz značajan pad i realnog prihoda zbog inflacije, i ulaganja i profitabilnosti, prije svega zbog povećanih troškova radne snage.

"Hrvatski turizam dosegnuo je zenit i za realan rast bit će potrebne nove investicije. Prilike se vide u jačanju korporativnih putovanja i padu kamatnih stopa, odnosno niže cijene novca koja bi se u 2025. trebala prepoloviti u odnosu na današnju situaciju", kaže Stojić.

No i dalje nam ostaju strukturni problemi koji koče ulaganja, kaže Magdalena Soljakova, regionalna direktorica International Finance Corporation (IFC) za Hrvatsku, Sloveniju i Sjevernu Makedoniju.

"Hrvatska ima puno potencijala, no najveća prepreka za ulaganja s dobrim povratom su struktura smještaja u kojem hoteli čine tek oko 10 posto, a s tim dolazi i sezonalnost. Naša je strategija ulaganja rasporediti rizik na obalne destinacije i gradski turizam, no naša ulaganja u Hrvatskoj i dalje su relativno niska, uložili smo 350 milijuna eura", kaže Soljakova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 17:00