Praktički u svakom kutku Hrvatske kriju se priče o ljudima koji su odlučili uzeti stvari u svoje ruke i aktivno raditi na očuvanju prirode. Od škola koje uvode održive prakse, preko gradova koji osiguravaju pitku vodu, pa sve do parkova prirode koji štite ugrožene vrste, pojedinci i organizacije diljem Hrvatske preuzimaju inicijativu i pokazuju da je promjena moguća.
Ideja iza projekta "Zavrtimo krug" iz Zagreba donijela je održivost u strukovno obrazovanje, točnije u dvorište Srednje škole - Centra za odgoj i obrazovanje u Zagrebu. U sklopu projekta, uz podršku dm-a i Grada Zagreba kao osnivača, 2022. godine postavljene su kompostane i počeli su radovi na izgradnji plastenika, s ciljem educiranja o kompostiranju, ponovnoj uporabi biljnog otpada te održivog upravljanja ostacima hrane iz školske kuhinje. Teren je pripremljen i za uzgoj začinskog bilja, čime su učenici dobili praktične uvjete za stručnu praksu i stjecanje znanja o održivom razvoju.
Đana Baftiri, ravnateljica škole, naglasila je tada važnost projekta za osobni i profesionalni razvoj učenika s teškoćama u razvoju. Baftiri nam priča kako je postavljanje kompostane i plastenika konačno omogućilo da učenici škole više ne moraju ići na izdvojena mjesta kako bi obavili stručnu praksu, budući da sve mogu obaviti u krugu škole.
- Na taj način se unaprijedila mogućnost podrške učenicima od strane stručne službe škole, omogućila se suradnja s ostalim sektorima u školi - kuhari, knjigoveže i drugi. To je direktno utjecalo na mogućnost kompostiranja iz školske kuhinje, korištenja komposta u proizvodnji novog bilja, koje se kasnije koristi u kuhinji, i u konačnici olakšalo proces pakiranja suhog bilja zbog suradnje s knjigoveškim praktikumom. Uspjeli smo zavrtjeti krug smanjenja kuhinjskog otpada, ponovnog korištenja tog otpada za sadnju i na kraju vraćanja bilja koje se uzgaja u školsku kuhinji – priča nam ravnateljica.
Uz to što se sirovi kuhinjski otpad ponovno iskorištava, učenici se na praktičan način educiraju o upravljanju otpadom, a to prenose i u kućne uvjete. Stoga, škola je dobiva povratnu informaciju da su učenici i kod kuće počeli pažljivije baratati kuhinjskim otpadom.
Po užinu ne moraju više u pekaru
Nakon što su upogonili plastenik i kompostanu, inicijative su se samo krenule nizati. Uspjeli su postaviti sustav za skupljanje kišnice koja se zatim koristi u plasteniku, učenike vode na izložbe Ministarstva poljoprivrede Hrana nije otpad, koje se organiziraju svake godine, a započeli su i s inicijativom zdravi petak. Tada se učenicima nude zdravi proizvodi pripremljeni u kuhinjskom praktikumu, koji su alternativa odlasku po užinu u pekaru. Započeli su i s proizvodnjom vlastite mješavine začina koja nema aditiva, kao i druge zdravije alternative proizvodima koji se svakodnevno koriste u kuharstvu. Općenito svaka ideja škole ide u smjeru iskorištavanja dostupnih prirodnih resursa i nadopunjavanja ideje iskoristivosti i ponovne upotrebe svega što se može.
U sklopu projekta "Zavrtimo krug", svi učenici zanimanja poput pomoćnog vrtlara, cvjećara, kuhara, pomoćnog kuhara, slastičara i konobara kroz praktičnu nastavu stječu iskustvo u održivim praksama gospodarenja, recikliranja i ponovne upotrebe sirovog kuhinjskog otpada.
Ravnateljica Baftiri nam kaže kako škola općenito njeguje održive prakse kroz aktivnosti učeničke zadruge, gdje učenici izrađuju razne ukrasne i uporabne predmete od otpadnih materijala, dajući im novu namjenu. Ti se proizvodi prodaju na izložbama i prigodnim prodajama, a prihod se koristi za financiranje zadruge.
Natječaj {ZAJEDNO} im je dao kariku koja im je nedostajala
Projekt „Zavrtimo krug“ nije bio početak brige o hrani i okolišu koji se provodi u školi. Još od 2017. godine škola se aktivno uključuje u razne inicijative koje su se bavile osvještavanjem o problematici hrane koja se baca.
- Tako su dvije godine za redom naši učenici sudjelovali u video natječaju "Tanjur pun dobrote" udruge Žmergo. S dva kratka videa pokušali su odgovoriti na problematiku globalnih izazova u području hrane. U prvom videu željeli su svima poručiti da ne bacaju hranu, a u drugom su govorili o potrebi odnošenja prema hrani s poštovanjem. Tada smo počeli intenzivno razmišljati o tome kako naša škola može na jednom višem nivou naći rješenje za kuhinjski otpad. Natječaj dm-a na koji smo se prijavili, ali i svesrdna potpora našeg osnivača Grada Zagreba, bio je ono što nam je trebalo da to postignemo – priča ravnateljica.
Dugo su htjeli imati praktičnu nastavu u krugu škole
Što se tiče učenika, oni su već mnogo prije same ideje plastenika izražavali želju da praktičnu nastavu mogu imati u krugu škole. Tako se i rodila svijest da je školi potrebno imanje plastenika.
- Ideja je sazrjela sa sviješću da želimo kompostanu, da želimo adekvatno i korisno zbrinjavanje svog onog otpada iz školske kuhinje i kuhinjskog praktikuma. Znali smo da imamo ljudske resurse, kvalitetno osoblje za provedbu, a kada smo našli natječaj dm-a i kada je naš projekt prihvaćen, konačno smo postali svjesni da ćemo uspjeti – rekla nam je ravnateljica.
Učenici su s oduševljenjem prihvatili plastenik i kompostanu. Uz vrtlare i cvjećare, kuhari i slastičari također su postali dio ovog održivog kruga. Aktivno su sudjelovali u odabiru mjesta za plastenik, ukrašavanju biljem te svakodnevno natjecali tko će nositi otpad u kompostanu ili prikupljati suhe materijale za kompostiranje. Poseban trenutak bio je prvi proizvedeni kompost, koji je potvrdio uspješnost njihovog truda. Danas stariji učenici prenose svoja znanja o recikliranju biljnog otpada mlađima, čime se potiče vršnjačko učenje i podrška. Učenici su općenito vrlo motivirani za praktičan rad, uživaju u novim znanjima i ponosni su na svoj doprinos školi, zajednici i okolišu.
Ljudi zaista koriste špine
Još jedan projekt koji je izabran na natječaju 2022. godine je „Knine, evo ti špine“, koji je u grad Knin je koncem rujna 2022. godine donio prvu od pet javnih slavina, u parku kod Trga Oluje. Primarni cilj projekta jest smanjiti proizvodnju i spriječiti nepotrebno gomilanje plastičnih boca i jednokratne plastike te osigurati građanima i posjetiteljima Knina – najtoplijeg grada u Dalmaciji – dostupnost pitke vode. U međuvremenu, kako nam priča tajnica Ekološke udruge „Krka“ Knin, Inga Kukolj, sve slavine su uspješno postavljene, a redovito se vrši i analiza vode.
- Iako ne možemo brojčano iskazati, možemo sa sigurnošću utvrditi da je projekt ima utjecaj na smanjenje korištenja plastičnih boca jer živimo u malom gradu, tako da vrlo često građane možemo vidjeti da koriste špine na javnim površinama. Građani doista vrlo često koriste špine – kaže nam tajnica Kukolj.
Uz postavljanje špina, održana je i edukativno-informativna kampanja o važnosti smanjenja plastike, očuvanja okoliša te o dobrobiti pitke vode. Ona je, kao i same špine, imala dobre rezultate – posebno među učenicima i mladima, budući da se na ulicama Knina u njihovom rukama može vidjeti sve više ponovno upotrebljivih boca.
- Na žalost zbog neodgovornih pojedinaca imali smo i devastacije koje je Grad Knin u vrlo skorom roku popravio te svima koji se odluče na postavljanje špina savjetujemo da budu na lokacijama koje su obuhvaćene video nadzorima. Neodgovorne pojedince i ovim putem molimo da ne uništavaju javno dobro – dodaje Kukolj.
Reakcije građana su iznimno pozitivne
Kukolj nam ističe i kako je ovaj projekt primjer uspješne suradnje javnog i civilnoga sektora koji na kraju rezultira dobrobiti za zajednicu. Naime, nakon što su špine izgrađene, grad Knin je preuzeo troškove vode, na čemu su im iz udruge zahvalni.
- Možemo primijetiti da se u Kninu u prethodnim godinama povećava broj turista koji također koriste špine postavljene na javnim površinama. Reakcije građana su zaista iznimno pozitivne. Špine su prilagođene i osobama s invaliditetom tako da smo zaista svima omogućili besplatno korištenje pitke vode – dodaje Kukolj.
Ekološka udruga Krka angažirana je i na drugim projektima razvoja održivog turizma u Kninu i okolici, a planiraju se prijaviti i na nove natječaje.
- Možemo istaknuti da smo na neki način možda potakli i druge jedinice lokalne samouprave da u svoje gradove postavljaju špine na javne površine. Tako je primjerice Grad Šibenik odmah nakon završetka našeg projekta pokrenuo sličnu inicijativu. I ovim putem pozivamo sve gradove i općine da provedu ovakve iznimno korisne projekte za okoliš i zajednicu. Kada je mogla jedna mala udruga, mogu onda i gradovi i općine. Sredstava ne treba puno, ali treba volje i volonterskog rada. Još jednom zahvaljujemo i dm-u na podršci i odobrenom projektu – zaključuje Kukolj.
„Restoran za supove“
Jedan do projekata van urbanijih sredina Knina i Zagreba koji je odabran na dm-ovom natječaju je i onaj kojem je cilj zaštita i promocija bjeloglavih supova, Javna ustanova Park prirode Učka izradila je hranilište poznato i kao "restoran za supove". Ovim projektom se, uz hranjenje ptica, omogućuje stručno praćenje jedinki koje slijeću na hranilište, što je ključno za očuvanje i osnaženje postojeće populacije. Projekt PP Učke jedan je od odabranih projekata u dm-ovoj inicijativi, a tvrtka je za supove osigurala hranu koja im se servirala u njihovom restoranu.
Kako nam priča dr. sc. Marko Klobučar, stručni voditelj Parka prirode Učka, brojnost supova na području parka se u posljednje tri godine povećala. Nakon više od 100 godina, 2022. godine ponovno je zabilježeno gniježđenje bjeloglavih supova na području Učke, čime je uspostavljena prva kontinentalna kolonija bjeloglavih supova u Hrvatskoj. U toj prvoj godini zabilježeno je uspješno gniježđenje tri para ptica, dok je u 2024. godini zabilježeno gniježđenje pet parova supova. U planu je bilo osigurati godišnju opskrbu 15 tona hrane za supove, a Klobučar nam kaže kako se taj plan ostvario.
- Kontinuirana dostava hrane, u prosjeku svakih deset dana, rezultirala je povećanjem brojnosti supova na hranilištu, gdje se u pojedinoj skupini može vidjeti i do tridesetak jedinki, kao i ponovnim gniježđenjem vrste na Učki. Projekt „Hranilište za supove“ imao je utjecaj na bioraznolikost u Parku prirode Učka. Osim povratka bjeloglavog supa na područje Parka prirode Učka i uspostave prve kontinentalne kolonije supova u Hrvatskoj, hranilište je osiguralo stalni izvor hrane za druge osjetljive i zaštićene vrste ptica, poput surog orla – kaže nam Klobučar.
Edukativan aspekt projekta bilježi sjajne rezultate
Jedan od ciljeva projekta također je bio stvoriti nove edukativne sadržaje za djecu i javnost. Klobučar nam priča kako su u posljednje tri godine provedene različite edukativne aktivnosti, sve s ciljem podizanja svijesti o bjeloglavim supovima, njihovoj važnosti u ekosustavu te izazovima s kojima se suočavaju.
- Na Interliberu 2022. godine odigrana je Društvena igra „SUPer igra“, koja je omogućila djeci i mladima da nauče o prehrani, načinu života i ekološkoj ulozi supova. Ovakav pristup upoznao je brojnu djecu sa supovima i potaknuo interes za ovu ugroženu vrstu. Nadalje, tijekom 2023. godine na stazi Stražica-Sapaćica postavljene su nove edukativne table, uključujući i one s informacijama o bjeloglavim supovima, smještene na vidikovcu s kojeg se povremeno može ugledati supove u letu. Iste godine, učitelji Područne škole Lupoglav posjetili su hranilište za bjeloglave supove uz stručno vodstvo djelatnika Parka i upoznali se s funkcioniranjem hranilišta, kako bi tu spoznaju prenijeli učenicima iz škole – nabraja Klobučar.
Prošle godine osmišljena je i edukativna društvena igra „Let preko Učke – pustolovine bjeloglavih supova“, koja će javnosti biti predstavljena ove godine. Igra će djeci dati priliku da kroz igru shvate izazove s kojima se supovi suočavaju, što dodatno potiče empatiju i razumijevanje ekoloških problema. Ukupno gledajući, sve ove aktivnosti doprinijele su širenju znanja o bjeloglavim supovima, osobito među mlađim generacijama.
Dodatni projekti za zaštitu okoliša
Što se tiče suradnje s dm-om, ona je prema riječima Klobučara, pridonijela i dodatnim projektima za zaštitu okoliša u Parku prirode Učka. U protekle tri godine Javna ustanova Park prirode Učka sudjelovala je u provedbi projekta obnove krških lokvi, čime se doprinijelo očuvanju bioraznolikosti te edukaciji posjetitelja i lokalne zajednice o važnosti zaštite i očuvanja prirode. Projekt „Hranilište za supove“ imao je utjecaj na posjećenost Parka prirode Učka i razvoj ekoturizma u regiji, ističe Klobučar.
- Time se doprinosi očuvanju raznolike faune i potiče očuvanje prirodnih staništa. Povratak bjeloglavog supa na području Parka prirode Učka također je poslužio kao alat za edukaciju i podizanje svijesti među posjetiteljima i lokalnom zajednicom o važnosti zaštite prirode i ugroženih vrsta, što doprinosi održivom razvoju područja - zaključuje Klobučar.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i dm-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....