Zamislite da je četvrtak, 21:40. Djeca su napokon u krevetu, perilica se upravo ugasila, a u glavi vam se vrti popis koji nitko drugi ne vidi. Svekrva u nedjelju slavi rođendan, a poklon još nije kupljen. Sutra je tjelesni, a trenirka je još mokra. Djecu treba naručiti kod zubara, a u hladnjaku baš nema jaja za sutrašnji doručak. I to još nisu sve misli koje vam prolaze kroz glavu.
Ako vam je ova scena poznata, vrlo vjerojatno ste osoba koja u svom kućanstvu obavlja posao za koji većina ljudi nema ime, ali u sociologiji definicija postoji. Riječ je o mental loadu, mentalnom teretu koji se odnosi na kognitivno-emocionalni rad „iza kulisa“ potrebnog za vođenje kućanstva. Primjerice, planiranje obroka, organizacija rasporeda i općenito brigu o potrebama svakog člana obitelji. S time da mentalni zadaci na poslu također mogu povećati ukupan teret. Upravo se tim oblikom nevidljivog rada posljednjih godina intenzivno bave znanstvenici Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, čija istraživanja otkrivaju kako su ove obveze raspoređene u hrvatskim kućanstvima.
Rad koji nitko ne vidi
Pojam je široj javnosti približila francuska ilustratorica Emma, čiji je strip You should‘ve asked („Trebala si tražiti“) 2017. obišao svijet. U njemu muškarac, nakon što večera zagori, a djeca zaspu za stolom, partnerici zbunjeno kaže da ga je trebala zamoliti za pomoć. Emma u stripu objašnjava da onaj tko čeka da ga se zamoli zapravo partnericu vidi kao voditeljicu kućanstva, a sebe kao izvršitelja, što na ženu stavlja dodatan teret. Dvije godine kasnije, sociologinja Allison Daminger u svojem istraživanju, temeljenom na više od 170 intervjua s parovima, opisala je kognitivni rad u kućanstvu kroz četiri faze: predviđanje potreba, istraživanje mogućnosti, donošenje odluka i praćenje ishoda. Doznala je da žene u heteroseksualnim parovima obavljaju više tog rada i to posebno onih dijelova koji gotovo nitko ne vidi.
Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada, sociologinja sa Sveučilišta u Zadru i predsjednica Hrvatskog sociološkog društva (u suradnji s doc. dr. sc. Željkom Zdravković s istog Odjela i dr. sc. Blankom Čop, v. asist, s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu) već godinama istražuje rodne odnose, obiteljski život i položaj žena u hrvatskom društvu te objašnjava da kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom obuhvaća dva oblika rada, mentalni ili kognitivni te emocionalni oblik.
- Riječ je o svim onim brojnim aktivnostima koje je potrebno obaviti da bi jedna obitelj funkcionirala, a koje su gotovo posve nevidljive. Planiranje, koordiniranje, razmišljanje, vođenje brige o svim elementima zajedničkog života i svim članovima obitelji značajan je dio održavanja kućanstava. Kognitivni oblik, primjerice, podrazumijeva praćenje e-dnevnika i rasporeda školskih testova djece, a emocionalni rješavanje konflikata ili njihovo prepoznavanje i sprječavanje – objašnjava Barada.
Dodaje da je za sociologiju posebno izazovno istraživati ovo opterećenje, jer je „nevidljivo“.
- Često se ne može primijetiti neka neposredna konkretna akcija, nego je riječ o nizu svakodnevnih, neprekidnih i isprepletenih malih obveza, razmišljanja i planiranja koje značajno opterećuju osobe koje su za to zadužene – pojašnjava.
Kako bi taj rad mogle izmjeriti, sociologinje su razvile vlastiti instrument, upitnik nazvan KEUK - kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom. Barada kaže da je instrument pobudio velik interes znanstvene zajednice i otvorio nove međunarodne suradnje.
Brojke iz hrvatskih domova
Da bismo bolje približili što sve uključuje kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom, donosimo popis konkretnih zadataka po kategorijama. Za vježbu ga pažljivo pročitajte s partnerom te označite što od navedenog obavljate vi, što vaš partner, a što dijelite.
Djeca
- praćenje rasporeda aktivnosti, e-dnevnika i testova
- naručivanje na preglede kod liječnika i zubara
- komunikacija sa školom ili vrtićem
- organizacija rođendana i čuvanje djece kad nema škole
- primjećivanje da dijete nešto muči i razgovor s njim
Kućanstvo
- sastavljanje popisa za kupovinu i planiranje obroka
- praćenje računa i dogovaranje majstora za popravke
- podsjećanje ukućana na njihova zaduženja
Obitelj i odnosi
- briga o potrebama starijih roditelja
- pamćenje rođendana i obiteljskih proslava, biranje poklona
- održavanje veze s rodbinom i prijateljima
- smirivanje sukoba i planiranje zajedničkog vremena
Partner
- pružanje podrške kad je partner pod stresom
- podsjećati ga na preglede, zdravlje i kupovinu odjeće
Rezultati istraživanja KEUK pokazali su da je dinamika obiteljskih odnosa u Hrvatskoj duboko obilježena nejednakim rodnim odnosima i ulogama žena - muškarac. Primjerice, raspored dječjih aktivnosti isključivo ili većinom prati 72,2 posto žena, a tek 10,8 posto muškaraca. Preglede kod liječnika i komunikaciju sa školom ili vrtićem kao svoju glavnu odgovornost navodi 78 posto žena, a tek desetak posto muškaraca. Očevi se najmanje bave organizacijom dječjih rođendana, samo 5,4 posto.
Što se tiče kuhinje, popis za kupovinu isključivo ili većinom piše 69,6 posto žena, a obroke na dnevnoj bazi planira 64,5 posto žena i 18,3 posto muškaraca. Muškarci izrazito prednjače u samo jednom području, a to je organizacija popravaka i održavanja, koju isključivo ili većinom obavlja 63,4 posto muškaraca i 35,1 posto žena. Kod plaćanja režija nema značajne razlike, a o većim financijskim odlukama parovi najčešće odlučuju zajedno.
- Podaci pokazuju da žene procjenjuju da su više angažirane oko predviđanja potreba, koordiniranja rasporeda i održavanja emocionalnih odnosa, dok muškarci imaju tendenciju tvrditi da su angažirani tako da u nekoj mjeri dijele obveze sa svojim partnericama. Rjeđe procjenjuju da ih obavljaju oni sami – naglašava Barada.
Osim toga, pokazalo se da visoko obrazovanje korelira s nešto ravnopravnijim raspodjelama, dok su niže razine obrazovanja povezane sa snažnijim pridržavanjem tradicionalnim rodnim normama u kognitivnom i emocionalnom upravljanju kućanstvom.
Kako podijeliti zadatke
S ovim rezultatima na umu, u zraku visi pitanje mijenja li se nešto s novom generacijom roditelja. Barada tvrdi da se na Sveučilištu u Zadru kroz više istraživanja prate promjene očinstva i suvremenih modela muškosti.
- Riječ je o kombinaciji. Ne možemo tvrditi da postoje dva odvojena tipa očeva: oni koji u većoj mjeri zagovaraju ravnopravnu podjelu obiteljskih obveza i oni koji se drže tradicionalnih uloga. Podaci pokazuju npr. da jedan otac može imati ravnopravniji odnos oko brige o djeci, a istovremeno nešto tradicionalniji oko čišćenja i svakodnevnog kuhanja. U intervjuima koje smo tijekom istraživanja provele s očevima, oni često vlastiti doprinos definiraju kao „uskakanje“, „pomaganje“ ili „preuzimanje“ kada je partnerica umorna ili bolesna. Time zapravo potvrđuju primarnu odgovornost žena za obitelj i upravljanje kućanstvom – kaže Barada.
Ono što valja istaknuti kao pozitivnu promjenu je da očevi, dodaje sociologinja, prepoznaju važnost emocionalnog rada unutar bračnog odnosa, naglašavaju težinu usklađivanja posla i roditeljstva te potrebu za održavanjem intimnosti unatoč svakodnevnim obvezama. Ipak, bez obzira na to što preuzimaju neke neposredne aktivnosti kućanskih poslova u većoj ili manjoj mjeri, još uvijek ne pridonose dubljim promjenama u rodnim odnosima moći, zaključuje profesorica sa Sveučilišta u Zadru.
Kontinuiran mentalni teret može dovesti do dodatnog stresa, tjeskobe, nedostatka sna i ogorčenosti u vezama. Upravo je zato važno razgovarati s partnerom ako se osjećate kao lokomotiva u odnosu koja vuče sve vagone jer druga osoba možda uopće nije svjesna svega što radite. Dogovorite se za tjedne sastanke na kojima ćete pregledati mentalne obveze za nadolazeći tjedan i rasporediti zadatke.
Popis tih zadataka je uvijek koristan pa ga i vi i partner izradite na dnevnoj ili tjednog bazi. Ako je partner preuzeo neki zadatak na sebe, mora ga izvršiti do kraja, što uključuje sve međukorake. Vjerujte da će posao biti obavljen, čak i ako se ne napravi točno onako kako biste ga vi odradili. I na kraju, ne zaboravite odvojiti kvalitetno vrijeme za sebe jer ćete se tako lakše nositi s mentalnim opterećenjem. To može biti bilo što; jedino je bitno da vas usrećuje i ispunjava.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Sveučilišta u Zadru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....