Skulptura hrvatskog umjetnika Nikole Vudraga prodana je prije dvije godine na humanitarnoj aukciji u Poljskoj za vrtoglavih 712 tisuća eura, čime je postala najskuplje plaćeni rad našeg umjetnika ikada. Stručnjaci za umjetnost objasnili su da dobrotvorne aukcije često nisu realan prikaz tržišta, što ipak nikako ne umanjuje uspjeh našeg umjetnika. Prije toga, titulu najskuplje prodanog domaćeg djela nosila je skulptura "Napuštena" Ivana Meštrovića, prodana u pariškoj podružnici znamenite aukcijske kuće Christie‘s za 268 tisuća eura, što je s porezom ispalo oko 331 tisuće eura. Ovaj je iznos bio iznenadio čak i kustose, koji su skulpturu bili procijenili na trideset tisuća eura.
Među ostalim hrvatskim umjetnicima čija djela dosežu najveće cifre nalaze se i Oscar Nemon, Vlaho Bukovac, Edo Murtić i Ivan Picelj, a radovi brojnih od njih bit će uskoro predstavljeni na proljetnoj aukciji kuće Artmark u hotelu Esplanade 18. ožujka u 19 sati. Tamo će biti predstavljeno čak oko 150 umjetničkih djela nastalih u periodu od 120 godina, a aukciji će prethoditi i pomno probrana selekcija Proljetne aukcije izložena u galeriji Artmark, koja se tiho, ali sigurno stvarala tijekom zime. Tim smo povodom izdvojili neka od najzanimljvijih djela koja će se tamo naći.
Mecene na slici
Cijena "Posljednje večere" Joze Kljakovića mogla bi ići do vrtoglavih 110 tisuća eura, kažu procjenitelji. Ovo monumentalno djelo ima dimenzije od čak tri metra dužine i jedan metar i šezdeset centimetara visine, a iza svega stoji jedna iznimno zanimljiva priča.
Kad je Zvonimir Pučar, veliki kolekcionar i ljubitelj umjetnosti, zamolio svog prijatelja Joza Kljakovića da oslika zid njegove novoizgrađene vile, vjerojatno nije ni slutio koliko će ta slika postati značajna. Vila je trebala biti kulturno središte, mjesto okupljanja umjetnika i intelektualaca, a Kljaković je za tu priliku odabrao temu Kristove Posljednje večere. No, rad na slici odvijao se u krajnje nesigurnim vremenima – Drugi svjetski rat bjesnio je Europom, a političke tenzije osjećale su se na svakom koraku. Sam Kljaković je 1942. završio u zatvoru zajedno s kiparom Ivanom Meštrovićem, optužen za "djela protiv države".
Možda upravo zbog tih okolnosti, "Posljednja večera" odiše snažnim emotivnim nabojem, a umjetnik je u kompoziciju diskretno uklopio i sebe te svoga mecenu, Zvonimira Pučara. Iako je slika prvotno trebala biti freska, Kljaković je na kraju odlučio naslikati je u tehnici ulja na platnu – odluka koja je omogućila njezinu bolju očuvanost i kasnije premještanje. Ovo je ujedno i posljednje djelo koje je naslikao prije nego što je napustio Hrvatsku. Naime, po izlasku iz zatvora umjetnik je najprije bio u kućnom pritvoru, da bi kasnije pobjegao od režima najprije u Rim, a onda i u daleku Argentinu. Danas, desetljećima kasnije, "Posljednja večera" ponovno izlazi pred publiku.
Intelektualna elita
Nakon više od jednog stoljeća provedenog daleko od očiju javnosti, pod svjetlima reflektora ponovno se našao i portret jedne iznimne žene – prve hrvatske etnografkinje, Mare von Berks. Naslikao ju je nitko drugi nego Vlaho Bukovac, majstor moderne, uhvativši je u prozračnoj bijeloj haljini dok opušteno pozira na terasi dvorca Reifenstein. No, ovaj portret nije tek lijepa slika – on je dio triptiha koji uključuje i portrete njezina supruga Huga von Berksa te njihova desetogodišnjeg sina.
Mara von Berks nije bila obična žena svog vremena. Proučavala je i bilježila živote žena slavenskog juga i Afrike, razbijala predrasude i zagovarala bolji odgoj. Nije čudno što su se njezini i Bukovčevi putovi isprepleli u zagrebačkim kulturnim krugovima – bili su dvoje intelektualaca s jasnim stavovima o umjetnosti i društvu. Mara je Bukovcu posvetila i članak u bečkom tjedniku još 1903. godine, dok su njihovi portreti izlagani zajedno 1905. u Beču. Nakon toga, gotovo cijelo stoljeće, triptih je bio izvan dosega javnosti.
Sada, "Portret Mare von Berks" izlazi na Proljetnu aukciju s procjenom između 45 i 65 tisuća eura, a ona nije samo svjedočanstvo Bukovčeva slikarskog umijeća, već i života žene koja je bila ispred svog vremena.
Novi dom nakon cijelog stoljeća
Kao završni dodir ove impresivne selekcije, na aukciji će se naći i "Djevojka plete kosu", elegantna kamena skulptura koja otkriva virtuoznost jednog od najvećih hrvatskih kipara, Frane Kršinića. Nastala 1925. godine, ova skulptura dio je serije monumentalnih djela iz 1920-ih, razdoblja u kojem je Kršinić svoj prepoznatljivi stil oblikovao do savršenstva.
Putovanje ove skulpture kroz povijest jednako je zanimljivo kao i njezina umjetnička vrijednost. Nedugo nakon što je nastala, "Djevojka" je završila u Sloveniji, u raskošnom obiteljskom dvorcu Švegel nedaleko od Bleda, gdje je desetljećima krasila njegove prostore. Njezina sudbina promijenila se 1971. kada ju je prepoznao i otkupio strastveni kolekcionar iz Ljubljane. U znak poštovanja prema umjetniku, novopečeni vlasnik mu je čak napisao pismo, obavještavajući ga da će skulptura od tada biti dio njegove zbirke.
Danas, gotovo stoljeće nakon što je prvi put isklesana, "Djevojka plete kosu" ponovno traži novi dom. Na Proljetnoj aukciji procijenjena je između 30 i 50 tisuća eura, a njezina bezvremenska ljepota sigurno će privući ljubitelje klasične kiparske umjetnosti.
Brojni poslijeratni velikani
Artmarkova Proljetna aukcija ne bi bila potpuna ni bez velikih imena domaće umjetničke scene. Među izloženim djelima svoje mjesto su pronašle i prepoznatljive slike Emanuela Vidovića, čije je djelo "Iz Chioggie" procijenjeno između šest i devet tisuća eura, te Ive Režeka, čija "Zagorska krčma" nosi procjenu od 8 do 12 tisuća eura. Tu je i Milivoj Uzelac sa svojom "Jedrilicom", koja se kreće u rasponu od četiri do šest tisuća eura.
Poslijeratna umjetnost također zauzima važno mjesto u selekciji – bez nje aukcija jednostavno ne bi bila ista. Očekivano, Edo Murtić se pojavljuje sa "Kompozicijom" (dvije do tri tisuće eura), Miroslav Šutej s intrigantnim "Platnom X" (četiri do šest tisuća eura), dok Ljubo Ivančić donosi "Ribe", procijenjene između šest i devet tisuća eura. Po prvi put na Artmarkovoj aukciji svoje će djelo predstaviti i Boris Dogan – njegov "Stari grad" procijenjen je na 3.500 do 5.500 eura.
Aukcija će se održati 18. ožujka u 19:00 sati u hotelu Esplanade, a izložbe su otvorene za sve ljubitelje umjetnosti. Ulaz je slobodan, pa je ovo prilika da se zaljubite u novo umjetničko djelo ili čak proširite svoju kolekciju. Artmarkova Proljetna aukcija obećava spoj umjetnosti, povijesti i kulture te je ona savršeni događaj za one koji cijene bezvremensku ljepotu stvaranja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Artmarka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....