Prema posljednjim podacima, prosječan Hrvat godišnje konzumira oko 23 kilograma ribe, što je ispod europskog prosjeka od 24.5 kilograma. Ipak, riba i morski plodovi čine neizostavan dio hrvatske gastronomske i kulturne baštine, osobito u primorskim krajevima gdje ribarstvo i akvakultura imaju i širu društvenu ulogu. U malim priobalnim zajednicama, ribarstvo nije samo posao, već način života. Generacije ribara prenose svoja znanja i vještine s koljena na koljeno, stvarajući čvrstu vezu između čovjeka i mora. Veza Hrvata s morem i ribarstvom duboko je ukorijenjena u tradiciji pa se riblji specijaliteti često nalaze na stolovima, osobito tijekom blagdana.
Osim kulturološkog značaja, riba ima brojne zdravstvene benefite. Ova namirnica bogata je omega-3 masnim kiselinama, vitaminima D i B12, kao i visokokvalitetnim proteinima. Redovita konzumacija ribe može doprinijeti smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti, poboljšanju moždane funkcije te jačanju imuniteta. Bogata je kalcijem te izvrstan izvor željeza, cinka, joda, magnezija i kalija pa se ribu preporuča jesti najmanje dva puta tjedno.
S obzirom na rastuću svijest o važnosti zdravih prehrambenih navika, Hrvatska ima veliki potencijal da poveća potrošnju ribe, a ribarstvo i akvakultura, odnosno uzgoj ribe, u Hrvatskoj igra ključnu ulogu u tom procesu.
Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore kaže kako hrvatsko ribarstvo i akvakultura imaju brojne snage, ali i slabosti kojih treba biti svjestan.
- Nužno je kontinuirano raditi na predviđanju izazova i rješavanju postojećih u suradnji ribara, struke i donosioca odluka. Izazovi s kojima se suočavamo su konstantno prilagođavanje europskim propisima, klimatske promjene koje su uzrok povećanju temperature mora te promjeni biologije mora, koje u konačnici dovode do nedostatka ribe. S druge strane, prednosti u ribarskom sektoru može biti mnogo zbog mogućnosti korištenja europskih fondova – kaže Nedoklan i dodaje kako je još jedan veliki problem u ribarstvu nedostatak radne snage.
Klimatske promjene, ilegalni ribolov, pretjeran izlov, onečišćenje okoliša i nedefinirane državne granice, samo su neki od izazova u području ribarstva i akvakulture. Stručnjaci upozoravaju kako je jedini način oporavka uvođenje promjena temeljenih na načelima održivog razvoja. Hrvatski ribari već sada raznim tehnologijama i praćenjem preporuka znanosti i zakonodavstva osiguravaju održiv ribolov.
- Riba je ograničen resurs i kao takav podliježe stalnim zakonskim regulativama Europske unije. Samim time, razvojni potencijal je ograničen regulativom pa govorimo isključivo o održivom ribarstvu. Hrvatski ribari imaju sve izraženiju svijest o tome kako je potrebno očuvati riblji fond i okoliš te su i spremniji prihvatiti određene restrikcije – govori Nedoklan.
- Digitalizacija sektora, odnosno unos brojnih podataka digitalnim putem će smanjiti administrativno opterećenje i zasigurno unaprijediti poslovanje naših ribara, no i dalje postoji potreba za sufinanciranjem ekološki i financijski prihvatljivijih i profitabilnijih motora novih generacija – dodaje.
Pad interesa
U Hrvatskoj se u rujnu 2024. godine djelatnošću ribarstva bavilo 2.392 obrta, što je za četiri manje u odnosu na rujan prošle godine. Ipak, broj obrta se u odnosu na prethodni mjesec povećao za dva. Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a naglašava kako je izuzetno važno educirati i informirati mlađe generacije za ulazak u sektor ribarstva.
- Ribari su entuzijasti, uporni, otporni, a najviše od svega, vole ono što rade. To nije posao, to je način života – kaže.
Ribarstvo i akvakultura predstavljaju ne samo izvor hrane i prihoda, već su i ključni faktori održavanja kulturne baštine i društvene kohezije, posebno u priobalnim i otočnim zajednicama. S obzirom na sve izazove i mogućnosti, budućnost ribarstva i akvakulture u Hrvatskoj leži u ravnoteži između očuvanja tradicionalnih vrijednosti i prilagođavanja novim, održivim praksama.
- Ribarstvo je strateška gospodarska grana, izuzetno teška, zahtjevna i sada već godinama izložena višestrukim izazovima, a novi su stalno pred nama. Zato je važno za cijelu djelatnost da Ceh za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore ostane jednako utjecajan i aktivan, a Susret ribara jednako važno i nezaobilazno događanje za sve ključne u sektoru. Upravo podrška samih ribara radu Ceha i samom Susretu ključni su za uspjeh njihovih inicijativa i aktivnosti. Siguran sam da će i skorašnji predstojeći Susret već tradicionalno, 27. put zaredom, okupiti nekoliko stotina ribara iz cijele Hrvatske, uz domaćinstvo Obrtničke komore Zadarske županije - o Susretu ribara rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Što donosi budućnost?
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a govori kako je teško govoriti točno o tome kako će ribarstvo izgledati u budućnosti te naglašava da je bitno težiti održivom ribarstvu i slijediti politike Europske unije prema Mediteranu.
- Kada govorimo o akvakulturi, sektor ide u smjeru sve intenzivnijeg uzgoja zbog utjecaja klimatskih promjena, zakonodavnih ograničenja u smislu očuvanja resursa i financijske perspektive. Svjesni smo da će akvakultura biti nadomjestak ribi iz mora i taj nadomjestak će sve više rasti kako ribolov bude manje isplativiji. Marikultura postaje sve važniji faktor u gospodarstvu, unatoč brojnim izazovima i prijetnjama na koje nailazi, uz naglasak na klimatske promjene kao najveću opasnost – govori Nedoklan.
- Živjeti od mora je samo po sebi surovo, no ribarstvo i akvakultura su važan segment hrvatskog gospodarstva, tradicije i kulture. Ozbiljno shvaćamo svoju obavezu i odgovornost u zastupanju interesa hrvatskih ribara te ćemo i prilikom ovog Susreta ribara, kao i svake godine, uputiti zahtjeve za unapređenje struke nadležnim tijelima i intenzivno raditi na njihovom provođenju - zaključuje predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske obrtničke komore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....